Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

14:50, 1. 3. 2014.

Mlađan Dinkić

Gost: Mlađan Dinkić, Predsednik Ujedinjenih regiona Srbije

Razgovor vodio: Predrag Blagojević

 


JV: Naš današnji gost bio je u svim vladama od 2000. godine i ni u jednoj nije ostao pun mandat, Mlađan Dinkić. Gospodine Dinkiću da li očekujete da ćete i ovog puta ući u vladu?

Pa meni je najvažnije šta će ta vlada da radi. Ako se nastavi politika stezanja kaiša sigurno neću da razmišljam da u takvu vladu ulazim s obzirom da ta politika štednje, stezanja kaiša dovodi do toga da su penzije i plate sve manje, da je proizvodnja sve manja, ispada da ljudi treba da se žrtvuju do kraja života. I onda se pitamo kada ćemo da živimo ako stalno od nas traži da se odričemo. Ali ako bi se promenila ta politika i ako bi se išlo na agresivno stimulisanje investicija, zapošljavanja i ako bi se omogućilo da se ljudi zaposle, pa da zarade, pa da troše a ne da štede e onda to ima smisla, onda bi se privreda pokrenula i u takvoj vladi bih mogao da radim.

JV: Dobro ali odakle te agresivne investicije?

Budžet koji je sada za privredu na primer uopšte nije mali ali je pogrešno raspoređen. Ako bi se raspodelio budžet ka podsticajima za privredu i domaće i strane, zatim za proglam masovnih javnih radova na izgradnji komunalne infrastrukture, to bi moglo i sa podstojećim parama da se bolje upotrebi. Treba povećati subvencije za poljoprivredu i jedina stvar na kojoj treba štedeti to su troškovi birokratije. I treba prevremeno otplatiti dveipo milijarede najskupljih kredita. Na troškovima kamata se može uštedeti. A treba ulagati u privredu i poljoprivredu.

JV: Dobro, kažete da treba ulagati u privredu i poljoprivredu, treba štedeti na administraciji. Pre svega da li je to dovoljno, da li može da se napravi tolika ušteda, da se uštedi na administraciji da bi se investiralo sa druge strane u privredu? Odnosno, moje pitanje je zašto to nije moglo biti učinjeno do sada?

Pa ja sam predlagao još u maju prošle godine da se izvrši ta prevremena otplata tih skupih kredita, sam sam otplatio četiristotine miliona Londonskom klubu, ovog proleća. Kao ministar finansija u prvom mandatu mi smo pola milijade evra vratili svetskoj banci. Dakle, takve poteze sam ja radio u nekoj svojoj karijeri ali sam sada izračunao, ne da se otplati četristo miliona dolara nego dveipo milijarde evra jer inače kamate na kredite koji su izeti od 2008. godine jedu sve uštede po osnovi svih stabilizacionih programa. I u poslednje tri vlade pet stabilizacionoih proglrama je bilo i svi su propali na isti način. Svi programi su se bazirali na povećanju PDVa ili nekih drugih poreza i na zamrzavanju plata i penzija.

JV: Dakle povećanju prihoda?

Da, ali su na kraju prihodi bili manji jer narod je imao sve manje para i sve je manje trošio. I onda kada narod manje troši onda oni koji proizvode nemaju kome robu da prodaju. i tako se ušlo u negativnu spiralu. I umesto da je budžetski deficit smanjen on je samo povećavan. Tako da sada treba da se vodi potpuno suprotna politika. Može se najviše uštedeti na troškovima kamata. Negde oko pedeset milijardi dinara trajno, svake godine. AKo se prevremeno otplate krediti. To je kao kada ste vi kao čovek zaduženi.

JV: Ako možete da otplaćujete kredite zašto su oni uopšte podizani? Ako sada ima para da se oni vrate.

Para sada da se oni vrate nema. Ali mogu da se naprave. Dakle dva su načina da se para naprave za vraćanje tih kredita. Prvi je da postoji neka državna imovina koja se sada neproduktivno koristi. On a može da se proda i da se taj novac iskorosti za vraćanje tih najskupljih kredita i to onda otvara prostor za povećanje plata i penzija u budućnosti. Drugi način je da se uzme jedna jeftina pozajmica, kao sada od Emirata po kamati od 1%, a da se vrate skupi krediti koji nose kamate od 8%. Dakle to su dva moguća načina. I treba napraviti kombinaciju te dve stvari.

JV: Ministar privrede u ostavci, gospodin Radulović je govorio da je budžet nerealan i čak kao ilustraciju naveo tri milijardi eura iz Emirata. Gde je on rekao da je sve to stavljeno u budžet na reč.

Nije realno da tih tri milijarde eura stigne u toku jedne godine, i tu je u pravu, to sam i ja govorio u parlamentu. Neka miliojadra može da stigne u toku ove godine. Ali ono što je najgore budžet predviđa rast samo 1%. I ako privredni rast bude samo 1% kako možemo da očekujemo da će bilo ko bolje da živi. Ako nema privrednog rasta kako neko može da dobije veće plate ili veće penzije. Dakle, u scenariju stednje nemamo šansu. U scenariju podsticanja investicija dajemo šansu. Ako smo scenarijem koji smo podržavali poslednjih pet godina preko SIEPE udvostročimo izvoz za samo četiri godine tako što smo doveli u Srbiju i Fijat, Kontinental , Boš, evo ovde Beneton, Juru, Djonson Elektrik. To su kompanije koje pomažu rastu izvoza, koje zapošljavaju naše ljude. Medjutim to nije dovoljno. U takvim kompanijama koje su izvozno orjentisane koje su jako vazne posao je našlo oko sedamdeset hiljada ljudi. A ima tri miliona porodica u Srbiji. Tako da je veliki problem domaće tržište. I zato mi predlažemo da se nastavi sa podsticanjem izvozno orjentisanih investicija kao što je bio Fijat.Kao što su njegovi komponentaši. Jer to podiže privredu i tako za četiri godine možemo da smanjimo spoljnotrgovinski deficit i da nam onda kurs bude stalno stabilan. Ali da vidimo šta je bilo kočnica domaćem tržištu. Dva su problema bila. Jedan je mala i srednja preduzeća ne mogu da se razvijaju ako nemaju jeftina obrtna sredstva ili ako nemaju dugoročne kredite za investicije. To poslovne banke danas ne omogućavaju a Centralna banka, NBS drži ekstremno visoku kamatnu stopu i vodi politiku skupog novca. Mi predlažemo da se kao u Americi, kao u Evropu spusti drastično kamatna stopa kod Centralne banke i da novac postaje jeftin, da bi ljudi mogli da podižu kredite i da troše. Dakle, potpuno suprotan koncept. Njega Krugman, naš nobelovac propagira i jednostavno greške su napravljene ne samo u Srbiji. nego i u Grčkoj, Portugaliji, u Španiji, sve te zemlje su recesiji. Ne mogu da se izvuku jer ta politika štednje koju je nametnua MMF je bila kontra produktivna. Niti je smanjila budžeski deficit niti je izvuikla te zemlje iz krize.

JV: Dovođenjem stranih investitora, izdvajanjem iz budžeta, u proseku je bilo, bar što se tiče Niša oko deset hiljada evra po radnom mestu. Postignuti su određeni rezultati, zapošljen je odrešeni broj ljudi. Međutim, bilo je primedbi sa jedne strane da samo strane firme imaju prava na te subvencije šta je sa domaćim firmama? Zbog čeka to nije ponuđeno a možda i jeste a da mi to neznamo?

To je zabluda jer, od 250 kompanija koje su su dobile podsticaj preko SIEPE većina su bila domaća.

JV: Dakle mogu i domaće?

Naravno da mogu. Mogle su i do sada i dobile su. Nego su one mogle da daju manje bankarske garancije i zapošljavale su samo preko 50 ljudi. A u medijima su bili izveštaji o kompanijama koje zaposle kao Jura 1500 ljudi ili Džonson Elektrik 1000 a neko zaposli pedeset, šezdese ljudi to nije bilo interesantno za medije. Inače po broju odobrenih subvencija prednjače domaće firme. I na svaki dinar podsticaja sedam se vratilo u budžet zato što kada vi date podsticaj nekom investitoru on najpre plati građevinsku firmu, lokalnu, koja izgradi tu halu. Pa onda kada zaposlu ljude plaća se porez i doprinos na plate. Pa se onda za tri godine, mi smo izračunali sedam dinara vrati u budžet. A plus sve je obezbeđeno zato što niko ne može unapred da dobije subvenciju ako pre toga ne da državi bankarsku garanciju. I ta bankarska garancija drži se čak šest godina. Tako da je to po meni bio najbolji sistem napravljen u poslednjih pet godina. Agencija SIEPa najbolja. Mislim da je Radulović apsolutno neopravdano nju anatemisao, mi se zalažemo da se ona reafirmiše pojača a inače ukupan budžet godišnji na nivou cele Srbije bio je u godini kada je najviše izdvajano do pet milijardi dinara. A to je tri puta manje od budžeta Železnice ili dva puta manje od subvencija za saobraćaj u Beogradu.

JV: Ko je odlučivao o tome koje firme će doći? Gde će graditi fabrike? Ko je odlučio o tome da li će Jura doći u Niš, Raču ili bila je priča o Gorenju u Krajini. Ko je odlučivao o tome?

Ne možete vi ubediti stranu kompaniju, da mu kažete ajde idi sada u Dimitrovgrad da oni odu da te poslušaju. Oni traže, dajte nam dest lokacija i u SIEPI postoji mapa lokacija svih gradova. Oni kažu da hoće jug Srbije i onda dobiju kompletan jug Srbije. Idu od jednog do drugog grada. Ako Niš da najboje uslove doći će u Niš. Ako to da Leskovac, doći će u Leskovac. Svaka firma je sama za sebe odlučivala. To nisu državne kompanije to su privatne kompanije.

JV: Da se vratimo na početak oko one vaše priče oko ulaska u vladu. Tačnije da biste sproveli sve ovo o čemu pričate morate biti u vladi. Sa kim biste mogli da budete u vladi? Obzirom da ste do sada bili sa svima u Skupštini Srbije, niste uspeli da sprovedete sve, sproveli ste deo toga, neke stvari nisu naišle na razumevanje. Sa kim biste mogli u vladu, od koga očekujete da pokaže razumevanje za vaše ideje?

Pa formiranje nove vlade nije svadba pa da ja odlučujem sa kim mogu a sa kim ne mogu. Nego ćemo da pogledamo šta će ta vlada da radi, nije bitno ko će da bude u vladi nego šta će se raditi. AKo vlada bude formirana od stranaka koje kažu da treba dalje da se steže kaiš ja sam siguran da je to pogrešno i da će Srbija onda imati bosanski scenario. Bez obzira na to koliko koja stranka dobije na ovim izborima. Zato što ako je pet stabilizacionih programa propalo zar moramo još pet da imamo neuspelih? Ajde da to prekinemo. Ali ako ljudi koji dobiju većinu smatraju da je ova ideja popuštanja kaiša ispravna, zašta smo mi ubeđeni da je tako, onda naravno da ćemo da prihvatimo ako nas pozovu da budemo deo u toj vladi.

JV: Koja stranka se trenutno zalaže za tu ideju?

Pa onda će ta vlada proći bez nas ako to tak obude i posle izbora. Možda zbog sujete to ne čine. Ja znam da URS sigurno ne može da pobedi na ovim izborima ali se mi borimo da pobedi naša ideja.

JV: Šta to znači da pobedi?

Pa ne možemo da pobedimo i da osvojimo najviše glasova, to je sigurno. Ali mi se zalažemo i mi se borimo da pobedi naša ideja da se napusti koncept stezanja kaiša. AKo pobedi naša ideja i ako nova vlada primeni tu novu ekonomsku politiku ja ću se osećati kao pobednik izbora bez obzira što moja stranka nije pobedila.

JV: URS dosta dugo podržavaju ideju regionizacije, ako ne grešim. Kakav je vaš stav po pitanju izbornog sistema? AKtuelni izborni sistem je proporcijalan, odnosno građani glasaju za listu a ne za pojedinca. Kakav je vaš stav po pitanju izbornog sistema.

Puno se priča o tome da će se menjati ustav sada u narednom mandatu jedna od stvari koje treba da se uvedu je da se regioni stave u ustav. I da jug Srbije bude poseban region. Kao što je sada Vojvodina, da imamo zapadnu Srbiju, Šumadiju, Pomoravlje dakle da Srbija bude regionalizovana država, poput većine Evropskih država a to znači i promenu izbornog sistema. Da se gradonačelnici biraju po imenu i prezimenu a ne da partijske centrale odlučuju ko će biti gradonačelnik, da se odbornici u lokalnim skupštinama većinski biraju direktno.

JV: Ali vlada u kojoj ste vi bili 2007. ako ne grešim, do tada su se gradonačelnici birali većinski, odnosno direktno.

Znate i sami da se nisam ni pitao za taj zakon niti sam u tome učestvovao. Mi nismo nikada vodili to ministarstvo. Kada smo napravili URS mi smo skupili preko pola miliona potrpisa pre četiri godine i promenili neke zakone koji su dali više novca gradovima i opštinama. A dali smo u proceduru ovaj predlog direktnog izbora gradonačelnika i direktnog izbora odbornika krajem prošle godine. Mi smo to ponovo sada stavili u pogon i naravno da ćemo se u narednom mandatu svi borili za to da tako glasaju.

JV: Da se vratimo samo na tu priču oko izbornog sistema. Znači vi se zalčažete za to da se gradonačelnici biraju direktno. Što se narodnih poslanika tiče?

Možemo da razgovaramo o tome ali uvek sam za to da ljudi znaju za koga da glasaju. I da čovek sa biografijom izađe pred birače. I sam spada među one koji sada pitam svoje konkurente sta si ti uradio. Kaži šta si napravio, koliko ljudi si zaposlio? Šta si u svom resoru napravio? Pa da svako vidi ko je šta konkretno napravio za građane Srbije, jer ovako imamo puno praznog hoda, puno priča, ljudi se često opredeljuju prema emocijama ne mogu da sagledaju šta je neko uradio nekada neki ne mogu ni da dođu na medije da ispričaju to što su uradili. Tako da zalažem se za to da što više direktnog izbora, što više po imenu i prezimenu.

JV: Šta bi značila ta regionalizacija Srbije? Nešto konkretnije da kažemo. Kako bi to izgledalo? Koji bi bili benifiti po same građane?

Pa to bi na primer značilo da vi ovde ja jugu Srbije u Nišu ne morate da tražite i molite republičku vladu da vam reši pitanje pruge koja prolazi kroz grad. Nego biste mogli da iz svog budžeta, jer bi novac koji ovde zarađujete, jednim delom, vama ostajao da sami odlučite, da li hoćemo ovu prugu da izmestimo ili hoćemo neki drugi regionalni projekat da napravimo.

JV: Ali kada govorimo o toj pruzi koja prolazi kroz centar grada ni sada kada republička vlada o tome odlučuje nema dovljo para u republičkom budžetu, barem tako kažu. Zašto mislite da bi tada bilo?

Pa zato što se pare upotrebljavaju za druge projekte. Idu pare za koridor XI idu pare za nešto drugo. Ovako vi bi sami imali vaš budžet kao što ga ima Vojvodina i onda bi rekli.

JV: Odakle bi se punio taj budžet?

Taj budžet bi se punio kao i u slučaju Vojvodine, delom od poreza za dobit koji se zarađuje u Nišu ostajao bi u južnoj Srbiji.

JV: Zar ne bi bila onda velika razlika? Obzirom da je Vojvodina daleko jača, ima mnogo više uspešnih firmi, odnosno ima više zapošljenih ljudi, odnosno više ljudi koji plaćaju poreze.

Nije samo porez na dobit. Vojvodina finasira budžet delom od poreza na dobit, delom od poreza na plate. Sličan sistem bi se primenio na sve regione. Ali to jeste ideja da motivišete ljude koji žive ovde u Nišu da se podstake zapošljavanje na jugu Srbije, naravno republičak vlada bi radila sve velike projekte. Koridor X, XI, autoputevi, nacionalna železnica. Ali regionalne projekte, ovako regioni čekaju da se neko iz Beograda seti da im to napravi ovako bi mogli sami da odlučuju. Ko može bolje od vas da zna šta je vama potrebno. Ne mogu ja da znam šta je prioritet juga Srbije kao što vi sa juga možete da znate.

JV: Upravo zbog toga, kada smo najavili vaše gostovanje na našoj Facebook stranici pitali smo  građane da predlože neko pitanje za vas. Ja mislim osam od deset pitanja je bilo šta je sa 1000 eura?

Znate šta. Kada sam to obećao ja sam duboko u to verovao. To je bila 2007. godina. Ali to je bilo potpuno drugo vreme. Vreme kada su akcije i Mercedesa i drugih kompanija vredele desetrostruko više nego danas. U međuvremenu je NIS prodat u bescenje, jedna od kompanija od kojih su građani trebali da dobiju novac. Telekom još nije ni privatizovan a EPS nije korporatizovan. Dakle, tri ključne kompanije iz koje je izvedena ta računica, prva je prodata u za 400 miliona evra Rusima a ove druge dve nisu ni ušle u bilokakav proces tako da akcije nisu ni podeljene. Ako to gledamo, to mi je jedini grah, ja to priznajem, u celoj mojoj karijeri. Ja tu nikome nisam ništa uzeo, ja sam želeo da ljudima podelimo nešto džabe. A zdruge strane sam doveo i Fijat i Gorenje i Juru i sve ostale kompanije koje su zaposlile ljude. I obnovio rad SMederevske železare, Petrohemije, Tigar sam spasio. Moj tim je omogućio, znate kada su poslednji put povećane plate lekarima i profesorima? 2006. godine, trideset posto. To je moj tim iz ministarsta finansija uradio. Vratili ljudima staru deviznu štednju. Dakle ogroman spisak šta smo napravili i jedna stvar koju nismo. To su besplatne akcije. Ako narod po tome sudi neka glasa za one koji nisu ništa uradili. Jer onaj koji ništa ne radi ne može da pogreši. Onaj ko radi puno neku grešku uvek može da napravi. E sad ako narod neće to da oprosti ja ne mogu da pobegnem. Poštujem odluku naroda.

JV: Hvala vam što ste bili naš gost. Moje ime je Predrag Blagojević, bila je ovo emisija “15 minuta”.  

  • Mladjan-Dinkic.jpg

    Dinkić: Staviti regione u Ustav

    Ujedinjeni regioni Srbije zalažu se za izmenu Ustava Srbije i regionalizaciju države, ali i za direktan izbog gradonačelnika, izjavio u emisiji "15 minuta" lider te stranke Mlađan Dinkić.

    detaljnije
KOMENTAR DANA

Prijaviš korpuciju protiv SNS funkcionera SNS agenciji, SNS tuzilaštvo podnese tužbu SNS sudu. Pa ovo bre ni Monti Pajton ne bi smislio.

Srboljub čitalac

Tekst: Niš dobio kancelariju Agencije za sprečavanje korupcije, Sotirovski kaže - dokaz da se gradska vlast ne plaši

Pronađite nas na: