Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

10:47, 5. 9. 2011.

| Kultura

SANU izdao "Crnotravski rečnik"

Autor:Danilo KocićIzvor:Južne vesti
crna trava 2

U izdanju Srpske akademije nauke i umetnosti i Instituta za srpski jezik SANU, kao LVII knjiga Srpskog dijalektološkog zbornika, objavljeno je kapitalno delo Radosava Stojanovića "Crnotravski rečnik".

Profesor dr Nedeljko Bogdanović u recenziji je, između ostalog, zapisao: "... Sa Crnotravskim rečnikom, Crna Trava biće retko područje srpskog jezika, ako ne i jedino, koje ima svoju i dijalektološku monogrfiju i dijalektološki rečnik. Značaj Rečnika vidimo u obezbeđenju obilne građe za  etimološka proučavanja, čime se on direktno uključuje u građu za Etimološki rečnik srpskog jezika. Najzad, Rečnik je veliki rezultat projekta „Dijalektološka istraživanja srpskog jezičkog prostora“ Instituta za srpski jezik SANU".

Akademik dr Slobodan Remetić ističe da je Stojanović "posle višegodišnjih terenskih istraživanja govora Crne Trave (jugoistočna Srbija) sačinio obiman dijalekatski rečnik, na 1.060 strana." U ovome poslu "autor se pokazao kao dobar poznavalac svoga zavičajnog govora, a filološko obrazovanje i literarno umeće omogućili su mu da zabeleženu leksiku oblikuje u precizno delo leksikografskog opisa jednog govora udaljenog od osnovice književnog jezika, u nacionalnom i socijalnom regionu jugoistočne Srbije koji je u potpunom zamiranju".

- Crnotravski govor pripada svrljiško-zaplanjskom tipu govora u okviru prizrensko-timočke zone srpskog jezika, onako kako ju je odredio Aleksandar Belić u „Dijalektima istočne i južne Srbije“. No, ovaj govor ne zahvata samo naselja koja su u neposrednom okruženju varošice Crna Trava, niti samo sela koja pripadaju ovoj opštini, već nešto širi pojas, pružajući se prema naseljima Grdeličke klisure u kojima dominira južnomoravski govorni tip, a koja dosadašnjim dijalektološkim proučavanjima nisu bila obuhvatana – podseća Radosav Stojanović.

Rečnik je, inače, pripremljen po metodologiji po kojoj je rađena većina dijalekatskih rečnika objavljenih u izdanjima SANU i njenog Instituta za srpski jezik sa eventualnim neznatnim odstupanjima.

Radosav Stojanović je književnik i novinar. Rođen je 1. novembra 1950. godine u Parunovcu, kod Kruševca. Odrastao je u Mlačištu, u Crnoj Travi. Školovao se u Mlačištu i Crnoj Travi, Nišu i Prištini. Diplomirao srpskohrvatski jezik i jugoslovensku književnost na Univerzitetu u Prištini.

Bio je profesor u Gimnaziji "Ivo Lola Ribar" u Prištini, novinar, urednik i glavni i odgovorni urednik (1990-1993) lista "Jedinstvo" i direktor Pokrajinskog narodnog pozorišta (1993-2004). Član je Udruženja književnika Srbije od 1985. godine i Udruženja novinara Srbije od 1979. godine. Sa Kosova je prognan juna 1999. godine. Živi u Nišu i na Čemerniku.

Stojanović je objavio veliki broj knjiga pesama i pripovedaka, tri romana, nekoliko drama, naučnih i publicističkih studija. Za dosadašnji rad Stojanović je dobio više godišnjih nagrada za novinarstvo lista "Jedinstvo", kao i književne nagrade "Stevan Sremac", "Lazar Vučković", "Zlatno pero Stefana Lazarevića", "Milutin Uskoković", Nagradu Književnog društva Kosova i Metohije za najbolju knjigu, 1999. godine, nagradu "Laza K. Lazarević", "Rade Drainac" i specijalnu nagradu Susreta profesionalnih pozorišta Srbije "Joakim Vujić" 2000. godine.

Podeli sa prijateljima
Povezane teme:
Komentari
Poslednji komentari
  • Zoran Marinković

    17:15 // 17. 12. 2012.

    Sve čestitke profesoru Stojanoviću na ovom kapitalnom delu.

    Molim bilo koga da mi kaže gde se može nabaviti primerak rečnika, puno bi mi značio obzirom da sam potomak ljudi iz tog kraja i želim da svojoj deci ostavim nešto iz tog kraja.

  • Meda

    11:43 // 5. 9. 2011.

    Jos kad bi znali gde ima da se kupi...

Pošalji komentar:

Vaš komentar će biti objavljen po odobrenju od strane administratora.

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon što ga odobri neko od naših administratora.

Ukoliko želite da Vaš komentar bude odmah objavljen, možete se prijaviti preko svog Google, Facebook, Twitter ili Yahoo naloga.

Došlo je do greške pri dodavanju komentara
Preostalo ti je 400 karaktera

Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti ovde: admin {at} juznevesti {dot} com.

KOMENTAR DANA

Ne znam da li je Perišić geometar, arhitekta ili lekar.

Marina Matejević čitalac

Tekst: Perišić: Nova zgrada Hitne pomoći biće kod "Stop šopa"

Pronađite nas na: