Osnivanje SANU

Autor
Nebojša Ozimić

Istoričar, pesnik i publicista

U svim enciklopedijama pod odrednicom SANU može se naići na podatak da je mesto osnivanja ove institucije Beograd. Tako, pored ostalog, piše u Maloj Enciklopediji “Prosvete” da je “Srpska akademija nauka i umetnosti osnovana 1886. godine u Beogradu”(izdanje iz 1978 .godine, knj.III, 291).

Ovakve “omaške” ni u kom slučaju nisu slučajne. Činjenica da je tih godina otvoren veliki broj ambasada i konzulata i da je taj isti grad samim tim postao prestonica Srbije, nimalo nije odgovarala zvaničnoj politici koja je, uprkos ovim težnjama kralja Milana, stolovala u Beogradu. Odgovor na pitanje šta je navelo Milana Obrenovića da najviše političke institucije premesti u Niš, može se objasniti na više načina.

Odmah po oslobođenju Niša od Turaka 11. januara 1878. knez Milan je počeo da ovaj grad pretvara u drugu prestonicu Srbije.

Već 1885. godine u gradu na Nišavi su otvoreni austro-ugarski, nemački, francuski, italijanski, engleski, ruski i turski konzulati. Otvaraju se škole i štedionice, dižu i obnavljaju crkve. Ttrgovina počinje ubrzano da se razvija od 1888. kada je Niš povezan železničkom prugom sa Beogradom. Sam knez Milan je često i rado boravio u Nišu i okolini. 1882. godine izgradio je kod sela Toponica lovačku kuću.

Teško je tačno reći šta je Milan Obrenović značio Nišu. Sama činjenica da je bio prvi srpski vladar koji je oslobodio Srbe Niša od turskog ropstva bila je dovoljan razlog da se u ovom gradu razvije kult dinastije Obrenović. Ni kasnije, za vreme nepopularnog Aleksandra Obrenovića, ni u prvoj deceniji vladavine Petra Karađorđevića nije izbledela slika oslobodioca Niša u sećanju Nišlija.

Ostaće zapisano da je nakon ratova 1877-78. ruskom konzulu, koji je došao zbog zahteva Bugarske da joj bude priključen i Niš, knez Milan rekao, pokazavši mu Ćele–Kulu: ”Kada Vaša Ekselencija bude videla povrh ovih glava i moju, onda će Niš biti bugarski!”.

Tada srpski knjaz počinje, razočaran u Rusiju, da traži podršku u Austro-Ugarskoj što će obeležiti njegovu vladavinu. Preko Austro-Ugarske i Nemačke knjaz Milan je uspeo da na Berlinskom kongresu 1878. vrati pod okrilje Srbije niški, pirotski, vranjski i toplički okrug. Odredbama Berlinskog kongresa samostalnost je priznata kneževinama Srbiji i Crnoj Gori.

Činjenica je da je knez i potonji kralj Milan u Nišu mogao da sprovede bez zazora sve ono što mu u Beogradu nikada ne bi prošlo. Pritešnjen jakom opozicijom u Beogradu, koja ga nikada nije iskreno volela najviše zbog njegove autokratske prirode, kralj je svoje stalno mesto za odmor i pribežište pronašao u novoosloboćenim krajevima. Daleko od kritičkog oka svevideće prestonice Niš je za kralja Milana bio pravi raj – okružen ljudima koji su ga poštovali ne samo kao svog vladara već i kao oslobodioca, on se ovde osećao sigurnije nego igde.

Kako je često imao običaj da kaže, u Nišu je imao kome da bude kralj.

Samo premeštanje Narodne skupštine u Niš predstavlja očajnički čin vladara autokrate željnog da se skrije od kritičkih pogleda nedobronamerne opozicije.

Narodna skupština prvi put je zasedala u Nišu  21. novembra 1879. i tom zasedanju je prisustvovala kneževska porodica – knez Milan, kneginja Natalija i prestolonaslednik Aleksandar Obrenović.

Tom prilikom je Milan izrazio svoje veliko zadovoljstvo zasedanjem Skupštine u “slavnom gradu Nišu”. Narodna Skupština je zasedala u Nišu u periodu 1879-1880. i 1883-1886. godine, kada je Niš zaista bio druga prestonica Srbije.

Na zasedanju Narodne Skupštine Srbije 13.novembra 1886. godine, održanom u zgradi prve niške osnovne škole „Sveti Sava“, koja se nalazila u dvorištu Saborne crkve, donet je i Zakon o osnivanju Srpske Kraljevske Akademije.

Potreba za osnivanjem nacionalne akademije bila je više nego razumljiva. Velika škola i Srpsko učeno društvo su dugo bili stožeri srpske naučne i prosvetne misli. Međutim, to nije bilo dovoljno. Potreba za objedinjavanjem znanja u jednu instituciju bila je od nacionalnog interesa i više nije smelo biti odlaganja.

Ovlašćenje knjaza Milana Obrenovića o osnivanju Akademije u jednom svom delu glasi:

Na predlog našeg ministra prosvete i crkvenih poslova a po saslušanju ministarskog saveta rešili smo i rešavamo:

Ovlašćuje se naš ministar prosvete i crkvenih poslova da podnese narodnoj skupštini, sazvanoj za 1886. godinu, predlog za osnovni zakon kraljevske srpske akademije.

Načelnik ministarstva prosvete i crkvenih poslova neka izvrši ovaj ukaz.

U osnivačkom aktu stoji i sledeće:

Državna vlast saslušaće svagda mišćljenje akademije srpske pri davanju, pri održavanju, pri predlaganju državne pomoći društvima lekarskim, umetničkim, tehničkim, pravničkim, učiteljskim, arheološkim, bogoslovskim ili nacionalno- prosvetnim kao i društvima za negovanje književnosti i za širenje nauke.

Ostaće nepoznato u kojoj meri su potonji vladari zaista “svagda saslušavali mišljenje akademije” u pogledu nacionalnih ciljeva Kraljevine Srbije. Sama činjenica da su članovi ove Akademije do Prvog svetskog rata aktivno učestvovali u pravljenju i sprovođenju kulturno-političke slike o Srbiji dovoljno govori o tome da su itekako vladari slušali glas nauke. Ovo naročito važi za period vladavine Petra Prvog Karađorđevića kada su Srbiju u svetu dostojno predstavljala imena poput  Stojana Novakovića, Jovana Cvijića, Tihomira Đorđevića, Veselina Čajkanovića…

U Arhivu Srbije u Beogradu čuva se zbirka originalnih dokumenata iz Niša u vezi sa donošenjem Zakona o osnivanju Srpske kraljevske akademije. Niš može da se pohvali da je, u vreme dok je bio druga prestonica Srbije, u kojoj je zasedala Narodna skupština, doprineo osnivanju hrama srpske nauke.

Nacionalna Akademija je uvek predstavljala kulturni krem svake zemlje, najveću svetinju, hram nauke. Postojanje ove institucije je od nemerljive važnosti za bilo koju zemlju, kako u naučnom, tako i u političkom životu. U Srbiji je akademija najpre osnovana pod imenom Srpska Kraljevske Akademija (SKA) što je i bila do 1945.godine. Potom je, po završetku Drugog svetskog rata, pod opterećenjem druge ideologije prestala da bude kraljevska i do 1955. ostala samo Srpska Akademija Nauka (SAN), da bi od 1955. Godine dobila sadašnje ime Srpska Akademija Nauka i Umetnosti (SANU). Trenutno se vodi borba da se Akademiji vrati prvobitno ime – Srpska Kraljevska Akademija.

(tekst sam objavio u nekom PRESSINGU,pojma nemam kojem)

Komentari

26
  1. Браво Небојша! Било је уживање читати!

    • To sto je ovaj samozvani naucnik sad otkrio ne znaci da je to u naucnim krugovima nepoznato, i molim da se vise ne publikuje otkivanje tople vode…

    • @bozemesacuvaj

      hehehe, vi bas ne volite g. ozimica ?

      lepo od njega sto je spomenuo jednu, siroj javnosti, manje poznatu cinjenicu

      a ako je ovo vama naucni rad a ne novinski clanak..nemate bas visoke standarde za nauku i tehniku i poznavanje prirode i drustva 🙂

  2. ”Kada Vaša Ekselencija bude videla povrh ovih glava i moju, onda će Niš biti bugarski!”

    🙂 КРАЉ!!!

    Од једног обичног татарско-монголског племена (Бугара) који су дошли око ушћа Дунава у Црно Море успели су да наметну војно староседелачком сточарском становништву на Родопима, Струми, Пиринској Македонији (Југозападна Бугарска) своје име.. а тај народ зна да нема везе с Бугарима него да су то чисти Срби који само захваљујући 500 година присуства Турака на овим просторима остали национално неосвешћени Срби.. То је и сва трагика ових простора.. недоправљено Српство.. зато ко гледа Турске серије нек се запита где је крај листи катастрофалних последица по наш народ услед 500 робовања Турцима!

    • @boze sacuvaj me gluposti, do danas nigde nije objavljen ovaj podatak.Ako jeste, navedite gde. Ako imate nesto licno protiv autora, a tako izgleda, to ostavite za drugo mesto

  3. @boze sacuvaj me gluposti,jel se meni cini ili vi bas ne volite autora kolumne? (ne znam odakle mi takva ideja)

  4. Ја нисам стекао утисак да је ово публиковање научног рада већ објављивање интересантне историјске чињенице која мени (вероватно и већини читалаца) није била позната.

    Нисте баш нашли адекватну ствар за сервирање увреде.

  5. Ја сам чуо и да су Штрумпфови чисти Срби али да су услед деловања плавог пигмента остали „недоправљени“.

    Баш као и неки коментантори овде.

    • Овим заиста потврђујеш све оптужбе на твој рачун да ти је знање врло ограничено, обскурно, и да на крају крајева НЕ РАЗУМЕШ и оне историјске чињенице које можда знаш..

      Само се питам ко ће ову нацију да брани сутра ..мислим на културу јер у војнике не би никад ни помислио да те убројим..

    • @Milan Petrovic
      А ти потврђујеш да си елементарно неписмен.

      Не каже се „обскурно“ него „опскурно“. Мада, постоји српска реч за то, али теби је, као правом Србину, изгледа милији латинизам.

      Нисам знао да радиш у војном одсеку, али не брини, ја сам одавно своју војску одслужио.

      Сутра ће ову нацију јамачно да бране такви као ти.

      Тешко нама.

    • e млади човече нема смисла расправљати с тобом, самокритичности нигде а бахатости свуда.. реч обскуран је у оригиналу да би задовољила твоје латинофилство.. иначе знам како се шта пише не требају ми твоје лекције..

      Јадно Српство с тобом као историјским писцем кад немаш РАЗУМЕВАЊЕ историјских чињеница!

  6. Tačno je da je na zasedanju Skupštine Srbije u Nišu donet Zakon o osnivanju Akademije. Tačno je da je posle godinu dana promenila ime (pogledati „Ključ Stare Srbije“ Đoke Stamenkovića gde u prilogu i postoji dokument o osnivanju).Nije tačno da tog podatka nema u svim enciklopedijama, a pouzdano znam da na strani 171 Niškog leksikona postoji odrednica o osnivanju Akademije.Problem je u nečemu drugome. Autor, koji je poznat po iznošenju relativizovanih i neproverenih činjenica ima potrebu da sa pravi stručnjakom za oblast istorije i svih drugih oblasti koje njegov volšebni duh provociraju. Skromnost i nerazmetljivost ličnosti ,a TAČNOST u iznošenju činjenica je uslov bez koga nema ozbiljnog početka bilo kakvih naučnih istraživanja i njihovog elaboriranja.

    • Ako ste vi ona ista Dragica Jevtić koja se prošle 4 godine sistematski bavila sahranjivanjem niške kulture sedeći u raznoraznim savetima i inkvizicijama bolje bi vam bilo da ćutite. Što se TAČNOSTI tiče, dovoljno je gvirnuti u bruku i sramotu od vašeg Leksikona, recimo, u odrednicu „savremena niška književnost“ gde najbolji niški pisci ispadoše vaši pajtaši i partijski drugovi, ergo, i svi oni koji su vam se dovoljno dodvoravali. Oni koji su imali svoje mišljenje poput Ozimića su brže-bolje najureni. Sramotni Leksikon ostaće spomenik jednoj sujeti i jednom partijskom jednoumlju i nekompetenciji čije ste vi reprezentativno oličenje. A što se stručnosti tiče, Ozimić je magistar istorijskih nauka, pa ne mora da ima potrebu „da se pravi stručnjak“ jer – on i jeste stručnjak. Što za vas teško da može da se kaže. Naravno, vreme će pokazati ko je i zašto dozvolio anonimnoj bibliotekarki da odlučuje oko tako važne stvari kao što je Leksikon grada samo zato što se učlanila u partiju na vlasti.

    • @Dragica Jevtic, da ste malo manje lični a malo više objektivni, uočili biste sledeći podatak (koji Vam dopušta rad u biblioteci): nakon knjige Borislava Andrejevića,čoveka čije ni jedno delo niste naveli u Leksikonu,ovaj članak je drugi, hronološki gledano, koji se bavi tematikom osnivanja SANU.Da ste svoju funkciju predsednika Saveta za kulturu radili POŠTENO I ODGOVORNO,svakako biste savetovali gradonačelniku da češće insistira na ovom podatku i Nišu kao mestu osnivanja SANU nego što ste promovisali partijske kolege.
      Uzgred, Vi ste Leksikon promovisali u Enciklopediju. Čudno? Ne, podsvest je isplivala – ako ste išta PREPISIVALI, to je Enciklopeija Niša.

    • @Dragica Jevtic (nastavak)Što se tiče iznošenja neproverenih činjenica, kao što sam Vam rekao kada smo zadnji put razgovarali,završićete na sudu jednoga dana. Znate ko će mi biti svedok? Ona osoba koja je Gradonačelniku Simonoviću odnela 68 pritužbi na Vaše odluke kao predsednika Saveta; biće oni isti urednici Leksikona čije ste odrednice “kvalifikovano“brisali i prepravljali na svoju ruku.
      VI o tačnosti podataka nemate pravo da pričate, još manje o istinitosti. Voleo bih da ovaj komentar shvatite kao opomenu pred žuti karton.
      Ono što me teši je činjenica da će Vas svet kulture upamtiti kao sujetnu damu bez iole skrupula koju će brzo i lako prekriti prašina zaborava…

    • Ајде да се огласим и ја као неко ко тренутно ради на одређеним пројектима за „Службени гласник“. Овај несрећни Лексикон, урађен од стране дотичне и мале али одабране групе удворица и интелектуалаца за које нико жив није чуо даље од Ражња у Београду је предмет подсмеха и спрдачине. Кад хоће да се каже да је нешто лоше и неписмено употребљава се метафора „Бре, ово ти је ко онај нишки лексикон!“ Јасно је да је та књига прављена како би се мазнула која кинта и како би појединци угодили својим сујетама. На пример Јефтићкин мали од кужине – Никола Тодоровић, који је према Лексикону песник у рангу Бранка Миљковића, а занимљиво је да је Тодорвић био уредник те исте секције у којој је себе промовисао у барда српске књижевности. Тај исти Тодоровић уредник је часописа Одговор, за који је од гђе Јефтић уредно добијао паре, а који је престао да се штампа и објављује после трећег броја. Шта је било са средствима? Па видећемо, госпођо Јефтић…

  7. Jedino je gospodin Stojiljković (alijas Dexa Pantalejski) našao da kritikuje leksikon neprincipijelno i pljuvački (a šta nije)nije važno ko je bolji magistar (ako je Ozimić u međuvremenu magistrirao). Vi se ne možete pohvaliti ni diplomom ni znanjem, već samo neviđenom drskošću da se razumete u sve i svašta, da sudite i presuđujete. Kada bi ste imali imalo realniju predstavu o sebi i znanju koje posedujete verovatno ne bi ste „kompetentno“ diskutovali o svemu mogućem.Tu završavam dijalog jer ne želim da sa Vama polemišem.

    • Znate kako, sad kad su vaši sišli sa vlasti, može se desiti da imate polemiku sa istražnim sudijom. Ako mislite da niko neće pregeledati šta ste vi radili i kako ste krčmili gradske pare u Savetu za kulturu – varate se. Pa kad se pronađe kako su finansirani projekti koji nikad nisu realizovani i časopisi koji nikad nisu štampani, moraćete dosta toga da objasnite. Vreme je da neko od vas štetočina i krivično odgovara. Inače, meni ne treba diploma da radim to što radim, a znanja imam, i to sam pokazao. Za razliku od takvih kao što ste vi koji moraju da pokažu člansku kartu DS-a da bi ih neko zarezivao za ozbiljno. E, sad ni to više ne važi. Možete da se vratite ređanju knjiga po biblioteci jer to je jedini posao u kome ste do sada bili uspešni. Mada, da se ja pitam, vas i vaše pajtaše bi trebalo hiruški jednom za svagda odstraniti iz niške kulture. Problem je što uvek dođu gori. Mada, sudeći po vašem radu, to ni najgori i najnepismeniji partijski aparatčik ne može da nadmaši.

  8. @Milan Petrovic

    Petrovicu Milane, nije tebi lako. Ali ozbiljno. Ziveti u tolikoj paranoji, potrebi da „branis naciju“ svakodnevno postovima po internetu, da Strumpfovima odbijas clanstvo u vaskoliko Srpstvo… Velika je to odgovornost, Petrovicu Milane.

    Zivot je lep, Petrovicu Milane. I bez pokrstavanja Bugara. I bez postova na JV. Ne dozvoli da te mrznjom zadojen nacionalizam cini ovoliko nesrecnim covekom. Jedino si ti u gubitku.

    Petrovicu Milane, ljudi se vole, a ne apstraktni istorijski i navionalni koncepti. Strast, koju nesumnjivo imas, mozes iskoristiti da uradis nesto korisno i lepo za druge. Srbe ili Strumpfove, svejedno.

    • МЈ нисам знао да тако упада у очи моје „брањење“ нације.. а у осталом шта то теби тако смета ај ми дај одговор на то? Живи свој живот у спокоју, миру и тишини а пусти друге да коментаришу шта и како хоће.. управо те ухватила параноја од Милана Петровића

      Овај портал има ту вредност што је један од ретких ако не и једини у граду и региону који даје могућност размена идеја и полемисања.. а ако си алергичан на српски патриотизам онда се исели из земље и тражи другде срећу..

      ПС задњи пасус коментара ти је више него патетичан..

    • Milane, svakom normalnom coveku ce smetati svi polupismeni ljudi – zaista moras poraditi na gramatici i pravopisu – koji bi u ime „odbrane nacije“ nekoga iseljavali iz grada ili zemlje. Zdravo drustvo ne „hvata paranoju“ od takvih Milana Petrovica, vec im pruza podrsku i leci ih. Ovo je moj doprinos tvom ozdravljenju.

      Sve dok ne shvatis da ova zemlja ne pripada tebi, vec svim ljudima koji zive ovde, i dok ne shvatis da ti nikoga ne smes da iseljavas, a da je nevaspitano da tako nesto i predlazes, nego da ima prostora da ovde zivimo i ti i ja, bices samo jedan mali nacionalisticki Gregor Samsa.

      Ovo ti porucuje Nislija u trecem kolenu kojem si ti preporucio da se odseli. Razmisli malo pre nego sto nesto napises, Petrovicu Milane.

    • Неозбиљан си, нема шта ја с тобом да полемишем ај иди на неки курс неке НВО и шири на тамошњим радионицама свој либерални дух и шарм.. а успут и прочитај неку књигу из српске историје и извуци поуку.. ако не треба теби требаће твојој деци..

    • Jeste MJ, bas su neozbiljan, uzmi citaj knjige iz srpske istorije, evo ja ti preporucujem Spajdermena 🙂

  9. Tekst je korektan, u principu. Ali mi je ovo zapalo za oko: „Samo premeštanje Narodne skupštine u Niš predstavlja očajnički čin vladara autokrate željnog da se skrije od kritičkih pogleda nedobronamerne opozicije.“

    Ako vladar vlada autokratski, onda ga demokratska opozicija kritikuje. Ukoliko smatramo da su demokratske ustanove i načela nešto pozitivno – zašto bi ta kritika bila nedobronamerna? Nedobronamernost opozicije bi mogla da se ogleda u nekim drugim stvarima, ali u ovoj ne. Kao da se g. Ozimić dvoumi između nekadašnje niške lojalnosti prema kralju Milanu, i njegovog autokratskog načina vladavine. Tako da je zbog te lojalnosti spreman da mu progleda kroz prste.

  10. случајно налетих на ову полемику тражећи дефиницију за „САМОЗВАНИ“, па ако је тема где је основана СКА (преименована у САНУ ) па ваљда у Београду а моја логика не прихвата да је нешто основано тамо где је донета одлука, о оснивању, јер може се онда тврдити и да је СКА основана у основној школи.

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.