Dijego, kornjača čiji je seksualni žar spasio vrstu, odlazi u penziju


Dijego se navodno pario sa više hiljada džinovskih kornjača

Reuters
Dijego se navodno pario sa više hiljada džinovskih kornjača

Mužjak džinovske kornjače sa Galapagosa, čiji je čuveni libido zaslužan za spas vrste od izumiranja, zvanično odlazi u penziju.

Dijego i drugih 14 mužjaka vratili su se na rodno ostrvo.

Kornjače su puštene na pašnjak u ponedeljak, nakon nekoliko decenija organizovanog parenja na ostrvu Santa Kruz.

Program razmnožavanja je bio uspešan, a izleglo se više od 2.000 džinovskih kornjača od 1960. godine.

Smatra se da je Dijego, stogodišnjak, otac stotinama kornjača, oko 40 odsto od 2.000 koliko ih danas živi po nekim procenama.

Ministar životne sredine Ekvadora, Paulo Prorano Andrade, izjavio je da je program parenja „zatvorio važno poglavlje“ u istoriji.


Dijego i ostale kornjače vraćaju se kući pošto su „spasile vrstu od istrebljenja“, napisao je ministar na Tviteru, dodajući da ih je njihovo rodno ostrvo Espanjola dočekalo „raširenih ruku“.

Kornjače su prvo bile u karantinu pre iskrcavanja na Espanjolu, nenaseljeno ostrvo koje se vodi kao jedno od najstarijih koje pripada Galapagosu.

Ovo je bilo neophodno kako ne bi prenele seme biljaka koje ne rastu na ostrvu.

Pre 50 godina, bilo je samo 12 ženki i dva mužjaka.

Kako bi spasio sopstvenu vrstu, Chelonoidis hoodensis, Dijego je prebačen iz zoološkog vrta u San Dijegu u Kaliforniji i učestvovao je u programu razmnožavanja.

Služba nacionalnih parkova Galapagosa (PNG) veruje da je Dijego odveden sa rodnog ostrva Espanjola na početku 20. veka u sklopu naučne ekspedicije.

Kornjača je teška oko 80 kilograma, 90 centimetara dugačka i visoka od oko metar i po.

Ostrva Galapagos, koja se nalaze na 906 kilometara zapadno od Ekvadora, uvrštena se na UNESKO listu svetske baštine i poznata su po raznovrsnom biljnom i životinjskom svetu.

Autohtone vrste pronađene na Galapagosu, uključujući iguane i kornjače, igrale su ključnu ulogu u razvoju teorije evolucije Čarlsa Darvina.

Turisti širom sveta dolaze tamo kako bi uživali u biodiverzitetu.


Pratite nas na Fejsbuku i
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.