

Maču Pikču – drevni grad u Andima bio je zatvoren skoro osam meseci zbog pandemije korona virusa.
Vlasti Perua priredile su drevni ritual Inka kako bi zahvalili bogovima, zato su ponovo u mogućnosti da otvore vrata za turiste.
Broj posetilaca je ograničen – zbog bezbednosti u jednom danu je dozvoljeno da ga obiđe 675 turista, što je 30 odsto manje nego pre pandemije.
Tvrđava je od 1983. godine pod zaštitiom Uneska.
Američki istraživač je Maču Pikču ponovo otkrio 1911. godine i to su najpoznatiji ostaci carstva Inka koji su vladali Andima od 1430. do 1530. godine.
Arheolozi veruju da je Maču Pikču (u prevodu – stara planin Kečui) izgrađen kao imanje u 15. veku za cara Inka Pačakutija. Napušteno je vek kasnije kada su španski osvajači kolonizovali ovaj region.


Sada je ponovo glavna turistička atrakcija Perua. Desetine hiljada ljudi u planinskom regionu Kusko žive od turista koji dolaze da obiđu drevni grad.
Reporteri i turisti stigli su na ceremoniju otvaranja u nedelju ujutru posle 90-minutnog putovanja iz sela Inka- Olantajtambo.
Možda će vas zanimati i koliko je pandemija virusa Kovid-19 otežala putovanja
„Danas se Maču Pikču ponovo otvara“, rekao je ministar trgovine i turizma Rosio Barios.
Novi zdravstveni i bezbednosni protokoli pokazuju da ga otvaramo „sa velikom odgovornošću i razboritošću“, dodao je on.


Jedan posetilac je imao prilike da poseti Maču Pikču dok je snazi bila mera zabrane kretanja.
Japanski turista Džesi Katajama doputovao je u Peru da bi obišao Maču Pikču u martu, ali ga je uvođenje mere zabrane kretanja u tome sprečilo.
Prošlog meseca vlasti su dozvolile Katajami da obiđe drveni grad, pošto je uputio posebnu molbu.

Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0