

Porodice 270 ljudi nastradalih u katastrofi u Brazilu kada je 2019. pukla brana dobiće ukupno sedam milijardi dolara odštete (oko šest milijardi evra).
Brazilska brana Brumadinjo držala je otpad iz rudnika gvožđa, ali je popustila i tada se velika blatnjava reka izlila u obližnju kantinu, kancelarije i po farmama
Rukovodstvo kompanije koja je odgovorna – brazilskog rudnog giganta Valija – suočiće se sa optužbama za ubistva.
U saopštenju kompanije Vali navodi se da žele u potpunosti da obeštete porodice i zajednice žrtava.
U saopštenju Vlade navodi se da ova suma predstavlja prvu procenu i da je kompanije spremna da plati i više ako bude potrebe.
„Dogovor podrazumeva da kompanija u potpunosti popravi i svu štetu koja je naneta životnoj sredini. A gorepomenuta brojka… može da bude uvećana ukoliko za tim bude potrebe“, navodi se u saopštenju Vlade.
Kompanija je saopštila da će platiti sve društveno-ekonomske i društveno-ekološke reparacije.
To podrazumeva i finansiranje ekoloških projekata i veliko čišćenje reke Paraopeba.

Milioni tona otrovnog otpada zagadili su zemljište u najgoroj industrijskoj katastrofi u istoriji Brazila.
Potpuno je uništeno selo Korego do Feižao u državi Minas Žerais na jugoistoku Brazila.
„Kada je tog jutra kretao na posao, muž mi je kao i uvek rekao ‘Neka te Bog čuva'“, rekla je Sirli Gonsalveš za BBC nekoliko dana posle katastrofe.

Ali njen muž se nikada nije vratio.
Brana je pukla otprilike u vreme ručka, bez ikakvog upozorenja.
Sistem za uzbunu koji je bio ugrađen u selu kako bi upozorio meštane na opasnost, nije uključio.
Oni koji su preživeli bukvalno su morali da beže pred stihijom.

„Ta kompanije nam je uništila živote“, rekla je Gonsalveš.
„Morali su da znaju da će brana da pukne. Ali nije ih bilo briga za zaposlene, samo im je novac bio važan“.
To nije bio prvi put se da rudarska kompanija – najveći svetski proizvođač gvožđa i peleta – dovodi u vezu sa pucanjem brane.
U novembru 2015, pukla je brana blizu rudnika u gradu Marijana i istoj državi – Minas Žerais – poginulo je 19 ljudi, a dva sela su sravnjena sa zemljom.
Branom je upravljala kompanija Samarko, ćerka kompanija Valija.

Samarko je posle ove katastrofe morao da isplati milijarde dolara odštete, a osnovana je i fondacija Renova koja bi trebalo da pomaže preživelima.
Posle katastrofe Brumadinjo, optuženo je 16 ljudi, među kojima i bivši predsednik Valija Fabio Švarcman.
Oni se terete za ubistvo sa predumišljajem i kršenje niza ekoloških propisa, kao i za prikrivanje rizika od pucanja brane.
Posle ove katastrofe, kompanija je saopštila da će deaktivirati preostalih deset sličih brana koje se često prave od zemlje i koriste se za skladištenje otrovnih nusproizvoda kopanja rude.
Kompanija je tada navela da će ispitati mogućnost korišćenja skupljih opcija za skladištenje otpada.
Pogledajte video o požarima u Brazilu
Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0