

Nasilje, superćelijska oluja, rat, protesti, parizer, inflacija.
Ovo su samo neke od reči za koje govornici srpskog jezika misle da su obeležile prethodnu godinu.
Filološko udruženje „Reči“ organizovalo je prvi Izbor reči godine, pa se na njihovom sajtu do kraja novembra može birati u tri kategorije: reč godine, nova reč godine i lažireč.
„Reč godine najbolje oslikava tu godinu, događanja i društveno stanje, a nova reč je ona koja se prvi put pojavila u poslednjoj ili nekoliko poslednjih godina.
„Lažireč se odnosi na neke jezičke manipulacije i ova ideja je preuzeta iz nemačkog „, kaže Danko Šipka, lingvista i profesor na Državnom univerzitetu Arizone.
To je reč ili izraz koja iskrivljuje, ublažuje ili prikriva smisao onoga što imenuje, navodi se na sajtu društva.
Tradicija odabira reči godine u drugim zemljama postoji već dugo.
Iako se izbor oslanja na predloge svih koji žele, postoje dva kriterijuma.
Reč ne sme da bude vulgarna, a ne bi trebalo ni da ima veze sa politikom, objašnjava Dejan Ajdačić, predsednik Filološkog društva „Reči“.
Reč kovid je u nekim jezicima prethodnih godina pobedila i u kategoriji reči godine, ali i kao nova reč koja se pojavila tek 2020. godine, objašnjava Šipka.
Kovid-19 je bolest respiratornog sistema izazvana korona virusom koja je dovela do globalne pandemije, a prvi slučaj zaraze pojavio se 2019. godine.
Lingvistkinja Ivana Lazić Konjik kao interesantnu ističe reč superćelijska oluja i kaže da se prvi put pojavila ove godine.
„Osim toga, pažnju mi je privukla i reč veštačka inteligencija koja je pobedila na nekim od izbora u drugim zemljama.“
Ajdačić naglašava da su se u kategoriji lažireči pojavile brojne ideje.
„Ekonomski tigar za Srbiju, elita za rijaliti program, specijalna vojna operacija za rat“, izdvaja neke od primera.
„U nemačkom jeziku, na primer, lažireč 1999. godine bila je ‘ kolateralna šteta’ koja se odnosi se na ubijanje nedužnih civila“, kaže Šipka.
Izraz „kolateralna šteta“ za stradanja civila tokom NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije, koji je koristio portparol Alijanse Džejmi Šej, ostala je upamćena u Srbiji.
Šej je kasnije za BBC na srpskom rekao da „žali zbog te konstrukcije“.

Veliki broj predloga vezan je za ubistva u Osnovnoj školi „Vladislav Ribnikar“ u Beogradu, objašnjava Ajdačić.
„U pitanju nije jedna reč, već čitav niz: Ribnikar, masakr, pucnjava.
„Predložena je i reč neizrečje koja je povezana sa ovim događajem i objašnjena kao neizreciva tuga i bol.“
Reči koje su predložene prikazuju i raznovrsnost govornika srpskog jezika i njihov drugačiji pogled na svet, ističe Ajdačić.
„Na spisku postoji i niz predloga iz popularne kulture koje pokazuju našu stvarnost.
„Sve ove reči i konteksti u kojima se pojavljuju pokazuju odnos ljudi prema stvarnosti koja ih okružuje, ali i čitavu paletu drugačijih pogleda na život“, zaključuje.
Na portalu Filološkog društva „Reči“ posetioci predlažu primere za sve tri kategorije.
Stručnjaci za srpski jezik će od svih predloga izdvojiti po 30 najinteresantnijih za svaku kategoriju, ukupno 90 reči.
Onda na red dolazi glasanje na portalu – od 1. do 15. decembra.
Reč godine prvi put se birala sedamdesetih godina prošlog veka u Nemačkoj, a dve decenije kasnije, izbor je stigao e i do Amerike, objašnjava Ivana Lazić Konjik.
„Ova praksa se proširila i na druge zemlje, pa neke od njih, poput Engleske i Rusije, imaju po nekoliko izbora za reč godine“, kaže.
Izbori su povezani i sa velikim izdavačkim kućama koje priređuju rečnike i reč godine koriste kao šansu sa njihovu promociju, objašnjava Šipka.
Kategorije za izbor su različite: u poljskom jeziku postoji i izbor za omladinsku reč godine, dodaje.
Oksford je kao reč 2022. godine izdvojio izraz „goblin režim“ (goblin mode).
U pitanju je žargonski termin za ponašanja koje je bezobzirno, samodovoljno, lenjo, aljkavo ili pohlepno.
Na drugom mestu našla se reč metaverzum, mreža 3D virtuelnih svetova.
Pogledajte i ovu priču:
Pratite nas na Fejsbuku,Tweets by bbcnasrpskom
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0