

Kasni prolećni mraz koji je tokom nekoliko noći krajem marta i početkom aprila zahvatio područje Toplice, gotovo je potpuno uništio ovogodišnji rod voća u tom delu Srbije. Prema procenama lokalnih proizvođača i stručnjaka iz poljoprivrednih savetodavnih službi, u pojedinim mestima šteta dostiže i 100%, naročito na zasadima šljive, višnje, breskve i kajsije.
Ovo je druga godina zaredom da mraz u rano proleće prepolovi ili potpuno uništi rod, što dodatno pogoršava položaj voćara u Toplici.
Ratari kažu da je šteta neprocenjiva i da će oni koji žive isključivo od poljoprivrede, biti u problemu kako da finansijski prežive i opstanu ove godine.
Mraz je gotovo 100% uništio zasade šljive, višnje, kajsije, breskve, maline, kupine, oraha. Uz već godinama neisplative otkupne cene šljive i višnje, postavlja se pitanje finansijske održivosti proizvodnje i opstanka mnogih domaćinstava čiji su egzistencija i prihodi vezani za voćarstvo – kaže poljoprivrednik iz okoline Prokuplja.
Dodaje da vremenske prilike poslednjih godina nikako ne idu na ruku voću i voćarima u Toplici, jer zbog neuobičajeno visokih temperatura u januaru, februaru i martu dolazi do ranog kretanja vegetacije, nakon čega kasni mraz potpuno uništi plodove u fazi cvetanja ili ranog zametanja.
Osim što se suočavaju sa klimatskim izazovima, voćari ističu i da je otkupna cena poslednjih desetak i više godina niska i neisplativa, posebno kod šljive i višnje, pa su mnogi već odustali od intenzivne proizvodnje, jer se, kako kažu, trud, ulaganja i rad – ne isplate.
Ako država i lokalne samouprave ne pronađu način da pomognu voćarima, Toplica bi mogla ostati bez ove grane poljoprivrede – upozoravaju voćari.
Toplički okrug, poznat kao jedan od glavnih proizvođača šljive u Srbiji, ima najveće površine u opštinama Prokuplje i Blace, gde su šljiva i višnja dominantne kulture.
Procena je da je na teritoriji prokupačke opštine pod zasadom višnje oko 2.000 hektara, isto toliko je pod šljivom, dok, prema zvaničnim podacima, u blačkoj opštini ima oko 2,5 miliona stabala šljive, a sve ukupno preko 7.000 hektara pod tim kulturama.
Ove godine akcenat će biti na očuvanju zasada, pošto u većini njih gotovo da neće biti prihoda.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Ja evo ne znam da li ima jedna u poslednjih 10 godina da kasni mraz nije uništio rod i onda se pitam, da li tu muku muče i ostale zemlje ili je samo naša poljoprivreda još uvek u srednjem veku…
Evo ne znam, ali bre, ako je nešto tolko konstantno i ponavlja se iz godine u godinu, pa bre i retard bi uzeo da traži rešenje. Šta preduzimaju poljoprivrednici? Mole se Bogu? Nešto ne čuje….
Osigurajte se tako se radi u drugim drzavama