Decenija sporog rasta turizma na jugoistoku Srbije – udeo noćenja uvećan za manje od jedan odsto

IMG 20210209 105614 scaled
Aktivista/aktivistkinja, Organizacija civilnog društva i Novinar/novinarka ;foto: Aleksandar Kostić

Zvanični podaci Republičkog zavoda za statistiku, objavljeni povodom Svetskog dana turizma, pokazuju da je Region jugoistočne Srbije u protekloj deceniji zabeležio minimalan rast u udelu ukupnih turističkih noćenja. U 2014. godini, u ovoj regiji bilo je 16,4 odsto od svih noćenja u Srbiji, dok je u 2024. godini taj procenat porastao na 17,2 odsto. To znači da je udeo noćenja turista na jugoistoku Srbije za deset godina porastao za samo 0,8 odsto.

Ovaj podatak ukazuje na postojan, ali izuzetno spor razvoj turističkog sektora u regionu koji obuhvata Niš, Leskovac, Vranje, Pirot i Prokuplje, kao i brojne banje i planine. 

Iako je ukupan broj noćenja u Srbiji značajno porastao sa 6.086.275 u 2014. godini na 12.662.151 u 2024. godini, udeo jugoistoka u tom rastu ostao je gotovo nepromenjen.

Niš, kao najveći grad i regionalni centar, u 2024. godini privukao je 4,8 odsto ukupnih noćenja turista u gradovima Srbije. To ga pozicionira kao treći najposećeniji grad, iza Beograda i Novog Sada, što potvrđuje njegov značaj kao urbane turističke destinacije, iako je Beograd privukao 51,8 odsto, a Novi Sad 8,1 odsto turista.

Bogato kulturno-istorijsko nasleđe i sve bolja saobraćajna povezanost predstavljaju temelj za dalji razvoj.

Među banjama, Sokobanja se ističe kao ključna destinacija na jugoistoku, ostvarivši impresivnih 19,3 odsto ukupnih noćenja u banjama Srbije tokom 2024. godine. To je čini drugom najposećenijom banjom u Srbiji, posle Vrnjačke koju je prošle godine posetilo 24,5 odsto ljudi.

Uprkos evidentnom potencijalu, sporiji rast turizma na jugoistoku Srbije ukazuje na potrebu za intenzivnijim ulaganjima u promociju, unapređenje infrastrukture i razvoj inovativnih turističkih proizvoda. 

Autentična sela, bogata gastronomija, netaknuta priroda, ali i arheološki potencijal ovog regiona čekaju na strategije koje će im omogućiti da ostvare pun turistički sjaj.

Podsetimo, Niš se sprema za „Dane turizma“ koja će od 27. septembra do 1. oktobra spojiti edukaciju, zabavu i lokalnu istoriju. Povodom Svetskog dana turizma, građani i posetioci imaće priliku da uživaju u besplatnim programima, od ekoloških radionica u Zoo planetu do pešačkih tura koje otkrivaju tajne grada.

Cilj je, kako navode iz Turističke organizacije, promocija Niša kao destinacije koja podržava održive inicijative i odgovorni turizam.

Ipak, u prvih šest meseci 2025. godine Niš je posetilo 66.396 turista, što je pad od 4,8% u odnosu na isti period prošle godine.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Nišu je zabeležen pad broja domaćih turista za 4,4 odsto i pad broja stranih turista za 5,3 odsto.

Negativni trend nastavljen je i u julu, kada Niš je posetilo ukupno 17.134 turista, što je za 3,4 odsto manje u odnosu na isti mesec prethodne godine.

Autor:

Slični tekstovi

Komentari

5
    • Nema od kuknjave ništa dobroga več samo slika lične slabosti. Pogledajte šta vas uče žene iz Lebana od početka ovog veka do današnjeg dana. Nisu kukale već se borile i sada izvoze organski ajvar.

      • A, izvoz ajvara je veliki uspeh! Takvima, kao tebi, samo je jedenje i pijenje vazno!

  1. Mnoge turističke regije i turistička mesta u Evropi imaju problem zbog velikog broja turista, i organizuju masovne proteste protiv dolaska turista, najviše u Mediteranu, ali i u alpsim mestima, Venecija, španska turistička mesta, kod nas Split, itd. Turizam mora biti održivi turizam, dakle ravnoteža između ekonomskog, ekološkog, socijalnog, itd razvoja. To pokazuje koliko zaostajemo za Evropom.

  2. Pogledajmo Niš kroz tekšt dr. Jorgosa Nektarios Loisa u magazinu SingiLogos br3, iz novembra 2023. Uporedite tamošnji pristup autora sa onim što se radi u svim opštinama juga Srbije.

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.