

Kako starim zgradama udahnuti novi život i kako one mogu postati pokretač razvoja sela – tim pitanjima bavili su se studenti arhitekture iz Niša i Sofije, a njihova idejna rešenja za obnovu napuštenih škola, domova kulture i drugih zaboravljenih objekata predstavljena su na izložbi u galeriji Društva arhitekata u Nišu. Reč je o selima kraj Dimitrovgrada i u Bugarskoj, a izložbom su otvoreni ovogodišnji niški Dani arhitekture.
Radovi studenata nastali su tokom proteklih deset godina, kada su oni posećivali sela kraj Dimitrovgrada i sela u Bugarskoj, pričali sa meštanima, istraživali turistički potencijal i radili idejna rešenja za obnovu objekata u tim mestima.

Gordana Rančev, arhitektkinja i predsednica Centra za održivi prostorni razvoj “BalkanARHitrav” iz Dimitrovgrada kaže za Južne vesti da je ideja bila da se pomogne lokalnoj samoupravi da dobije idejna rešenja da bi kasnije razradila projekte i realizovala uređenje.
Sve su to objekti koji imaju potencijal da doprinesu razvoju turizma. Radili smo sela Gornji Krivodol, Senokos, Braćevci, Poganovo, sela na Staroj planini, kao i sela u Bugarskoj. Želimo da pomognemo lokalnoj samoupravi, da imaju polaznu osnovu za izradu projekata – navodi ona.
Među radovima su „Muzej šljive i ljudi“ i „Muzej poganovske šopke“ u selu Poganovo, a na izložbi je predstavljeno ukupno 30 panoa, po tri za svaku godinu rada studenata.
To su po tri različita idejna rešenja rekonstrukcije i revitalizacije objekata tradicionalne narodne arhitekture. Mada, imamo i rekonstrukciju i revitalizaciju starog gradskog jezgra u Velikom Trnovu. Prošle godine je letnja škola bila u Burgasu, tako da smo imali projektni zadatak od tog Grada da studenti urade idejno rešenje uređenja centralnog prostora Burgasa – priča Rančev.

Dani arhitekture u Nišu trajaće do 6. decembra, a u planu je i izložba “Housing 2025” o stanovanju, izložba “Periodika u arhitekturi” o stranim arhitektonskim časopisima iz arhive Društva arhitekata, kao i dodela nagrada za životno delo.









foto: Tamara Radovanović
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0