

Inflacija i devalvacija valute bili su okidač za nove proteste na ulicama Irana.
Protesti i štrajkovi zbog lošeg ekonomskog stanja u zemlji počeli su 28. decembra i ne prestaju, a prelili su se sa glavnog grada Teherana i na druge širom države.
Kada je rijal, iranska nacionalna valuta, dostigao rekordno nizak nivo u odnosu na američki dolar na otvorenom tržištu, prodavci na teheranskom Velikom bazaru su organizovali štrajk.
Od tada, na snimcima čiju je verodostojnost potvrdio BBC na persijskom, vide se hiljade ljudi na demonstracijama u mnogim gradovima, poput Karadža, Hamedana, Kešme, Malarda, Isfahana, Kermanšaha, Širaza i Jazda.
Na snimcima se vidi i kako policija bacanjem suzavca pokušava da rastera okupljene.
Iranska vlada je saopštila da „priznaje proteste“ i da će slušati „strpljivo, čak i ako se suoči sa oštrim kritikama“.
Iranski predsednik Masud Pezeškijan objavio je na društvenoj mreži Iksu da je naložio ministru unutrašnjih poslova da razgovara sa, kako je napisao, „predstavnicima“ demonstranata kako bi se preduzele mere „za rešavanje problema i odgovorno delanje“.
Potvrdio je da je prihvatio ostavku guvernera iranske centralne banke, Muhamadreze Farzina, i na njegovo mesto imenovao bivšeg ministra ekonomije i finansija Abdolnasera Hematija.
Protestima su se priključili i studenti, skandirajući antivladine slogane, poput „Smrt diktatoru“, aludirajući na vrhovnog vođu, ajatolaha Alija Hamneija, koji ima vrhovnu vlast u Iranu.
Neki su i uzvikivali i „Živeo šah“, kao vid podrške sinu pokojnog šaha Muhameda Reze Pahlavija, koji je svrgnut u Islamskoj revoluciji 1979.
„Uz vas sam. Pobeda je naša, jer je naša stvar pravedna i ujedinjeni smo.
„Dok god je ovaj režim na vlasti, ekonomska situacija zemlje će se pogoršavati“, napisao je Iks Reza Pahlavi, koji živi u egzilu u Sjedinjenim Državama, na mreži Iksu.
Američki Stejt department na persijskom jeziku je takođe izrazio podršku protestima.
SAD „pohvaljuju hrabrost demonstranata“ i stoje uz one koji traže „dostojanstvo i bolju budućnost“posle godina neuspešnih politika i lošeg upravljanja ekonomijom, napisano je na njihovom nalogu na Iksu.

Iran je navodno bio jedna od glavnih tema razgovora američkog predsednika Donalda Trampa i izraelskog premijerija Benjamina Netanjahua na Floridi 29. decembra.
Na zajedničkoj konferenciji za novinare, Tramp je odbio da kaže da li podržava promenu režima u Iranu.
„Imaju mnogo problema: ogromnu inflaciju, njihova privreda propada i nije dobra – znam da ljudi nisu baš srećni“, izjavio je kratko.
Ali je istakao da bi mogao da podržu jedan nalet izraelskih vazdušnih udara na Iran ukoliko ta država obnovi balističke raketne ili nuklearne programe.
Tokom 12-dnevnog rata Izraela i Irana u junu, SAD su izvele vazdušne udare na ključna iranska postrojenja za obogaćivanje uranijuma.
Teheran insistira da je njegov nuklearni program potpuno mirnodopski.
Iranski odgovor na „svaki represivni čin agresije“ biće „oštar i izazvaće žaljenje“, poručio je predsednik Masud Pezeškian 30. decembra.
Vrhovni vođa Irana je više puta ponovio da se izraelska vlada nada da će tokom rata u Iranu izbiti masovni protesti i da će se režim srušiti.
„Želeli su da stvore pobunu na ulicama, ali ljudi nisu potpali pod uticaj neprijatelja“, rekao je Hamnei u septembru.
Pogledajte video: Zašto su Amerika i Iran gorki neprijatelji
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk