Književni konkurs povodom 130 godina Spomenika oslobodiocima Kuršumlije

IMG 1966
Spomenik u centru Kuršumije; Foto: Lj. M.

Poezijom posvećenom oslobođenju Kuršumlije od Turaka mogu da konkurišu svi zainteresovani ljubitelji pisane reči na konkursu koji je raspisan povodom obeležavanja značajnog jubileja – 130 godina od podizanja Spomenika oslobodiocima Kuršumlije. Radove je potrebno dostaviti najkasnije do 15. januara 2026. godine, saopštili su iz Opštine Kuršumlija i Narodne biblioteke u tom gradu.

Spomenik oslobodiocima Kuršumlije otkriven je 1826. godine i jedan je od najvažnijih kulturno-istorijskih obeležja, nalazi u centralnom delu Parka „Toplički ustanak“ u Kuršumliji. Ovaj spomenik predstavlja trajni simbol borbe za slobodu i očuvanja identiteta Kuršumlije.

Screenshot 2023 01 12 at 14 51 33
Slika sa otvaranja spomenika oslobodiocima od Turaka u Kuršumliji; Foto:Opština Kuršumlija

Pravo učešća imaju svi autori koji žele da kroz pesmu iskažu poštovanje prema istorijskom događaju oslobođenja Kuršumlije. Najuspešniji rad biće novčano nagrađen, a nagrađeni stihovi biće javno kazivani na svečanoj ceremoniji povodom godišnjice, koja će biti održana 19. januara 2026. godine – kaže se u konkursu.

Radovi se dostavljaju lično u Narodnu biblioteku Kuršumlija, u ulici Karađorđeva 18a, radnim danima.

Na radu je potrebno navesti šifru, dok se lični podaci autora, ime i prezime, škola i kontakt telefon, dostavljaju na posebnom papiru, u zatvorenoj koverti, sa istom šifrom, kako bi se obezbedila anonimnost.

Dodatne informacije mogu se dobiti u Narodnoj biblioteci Kuršumlija na telefon 027 381 754.

Opština Kuršumlija i Narodna biblioteka pozivaju sve koji vole poeziju i istoriju da se uključe u konkurs i svojim stihovima doprinesu očuvanju sećanja na jedan od najznačajnijih trenutaka u istoriji ovog kraja.


Spomenik proglašen za nepokretno kulturno dobro

Spomenik oslobodiocima Kuršumlije od Turaka nalazi se u kuršumlijskom gradskom parku, i proglašen je za nepokretno kulturno dobro, kao spomenik kulture.

Svečano je otkriven avgusta 1896. godine u prisustvu episkopa niškog Inokentija, divizijara Moravske divizije pukovnika Jovana D. Praporčetovića, komandanta bataljona „Knjaz Mihailo“, sveštenstva i građana.

spomenik
Spomenik proglašen za nepokretno kulturno dobro; Foto: Opština Kuršumlija

Predstavlja jedinstven spomenik podignut u Kraljevini Srbiji izginulim srpskim borcima u našim ratovima 1877–1878. godine, od priloga građana Kuršumlije i kralja Aleksandra I Obrenovića. Delo je nepoznatog autora.

Spomenik je izgrađen je u vidu kubičnog stuba, sa umetnutim mermernim pločama na sve četiri strane.

Osnova je izdignuta iznad tla, a visina spomenika iznosi 4,50 m. Na relativno niskom stepenasto izvedenom postolju, uzdiže se masivni kockasti deo spomenika, završen na sve četiri strane polukružnim kalkanima.

Na stranama u plitkim nišama, nalaze se mermerne ploče na kojima su prvobitno bili izvedeni posvetni natpisi, koje su u Prvom i Drugom svetskom ratu bugarski okupatori uništili.

Između kalkana uzdižu se kraći osmostrani stubovi sa prstenastim proširenjima, koji se završavaju klasičnim kuglama, verovatno simbolima nekadašnjih topovskih đuladi.

Vrh spomenika završava se arhitravnim sistemom i ovalnom jabukom na profilisanom postolju.

Na stranama gornjeg dela spomenika u plitkim nišama uklesani su ravnokraki kosovski krstovi.

Autor:
Povezane teme

Slični tekstovi

Komentari

1
  1. Spomenik oslobodiocima Kuršumlije otkriven je 1826. godine i jedan je od najvažnijih kulturno-istorijskih obeležja, nalazi u centralnom delu Parka „Toplički ustanak“ u Kuršumliji.

    Valjda 1896.

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.