

Najnoviji podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da su cene poljoprivrednih proizvoda na niškim pijacama u prvoj nedelji januara bile značajno više u odnosu na one u prodavnicama, pa tako građani za kilogram krompira na tezgama moraju da izdvoje i do 100 dinara, dok je u marketima on skoro duplo jeftiniji. Sličan trend beleži se i kod crnog luka i pasulja, gde pijačne cene neretko dostižu sam vrh republičke liste.
Iako se tradicionalno smatra da je kupovina na pijacama povoljnija, statistika za Niš demantuje ovo uverenje, ostavljajući kupce pred izborom između znatno viših cena na tezgama i akcijskih ponuda u trgovinskim lancima.
Statistički pregled cena za period od 1. do 7. januara ove godine, otkriva razlike u zavisnosti od toga gde Nišlije odluče da napune svoje korpe. Najdrastičniji primer je krompir, koji je na pijacama “postao luksuz” u poređenju sa cenama u prodavnicama.
Podaci Republičkog zavoda za statistiku pokazuju da je najčešća cena krompira u niškim prodavnicama iznosi 64,99 dinara, dok je na pijacama taj iznos fiksiran na 100 dinara.
Najviša zabeležena cena krompira na niškim tezgama u prvoj nedelji januara dostizala je i 120 dinara.
Ništa drugačija situacija nije ni sa crnim lukom, koji na pijacama drži cenu od 80 dinara, dok se u prodavnicama najčešće može naći za 42,99 dinara.
U Nišu je najčešća cena pasulja u prodavnicama 329,99 dinara, dok se na pijacama kilogram prodaje po ceni od 350 dinara.
Najniža zabeležena cena ovog proizvoda u gradu bila je 239,99 dinara, ali su takvi iznosi rezervisani isključivo za velike trgovinske lance, navodi se u izveštaju Zavoda za statistiku.
Čak i kod sezonskog povrća poput slatkog kupusa, pijaca ostaje skuplja opcija sa najčešćom cenom od 60 dinara, dok je u prodavnicama taj iznos oko 45 dinara.
Najveći cenovni udar Nišlije doživljavaju pri kupovini očišćenih oraha, čija najčešća cena na pijacama iznosi 1.100 dinara, dok u prodavnicama maksimalna cena dostiže i 1.599,99 dinara.
Ovaj trend visokih pijačnih cena u Nišu prati i ponuda voća, gde jabuke na tezgama najčešće koštaju 130 dinara, dok se u prodavnicama najčešće mogu naći po ceni od 129,99 dinara, uz raspon koji ide od 99,99 do 159,99 dinara.
Poređenje sa prestonicom pokazuje da Niš u pojedinim kategorijama ne samo da parira Beogradu, već ga i nadmašuje, dok je u odnosu na ostatak juga Srbije znatno skuplji.
Dok je najčešća cena pasulja na beogradskim pijacama 500 dinara, u Nišu je on 350, ali su zato jabuke u niškim prodavnicama skuplje nego u beogradskim, gde se mogu naći i za 125 dinara.
Na jugu Srbije, Niš je ubedljivo najskuplji grad, jer su u Leskovcu i Vranju cene krompira i luka na pijacama i do 20 dinara niže po kilogramu.
Najjeftinije pijace na jugu i dalje su u Leskovcu, gde su cene kupusa i luka i do 30 odsto niže nego na niškim tezgama.
Ovakvi podaci potvrđuju da Niš, uprkos nižim prosečnim platama, po troškovima osnovnih životnih namirnica stoji rame uz rame sa Beogradom, dok je za stanovnike ostatka juga Srbije kupovina na niškim pijacama postala ozbiljan izdatak.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Na pijaci su i leti i zimi 80 – 90% nakupci. Kvantaš je postao jedino mesto gde možeš kupiti jeftiniju robu, ali i tu oprezno.
Podatak br. 2-Niske pijece medju najskupljim u Srbiji I u ravni sa nekim beograddkim a beda I prosecna primanja,blizu dna srpske lestvice! Jedan li digne cenu na tezgarama preprodavaca,svi dizu pa posle kukaju ,-nema narod pare,slaba prodaja!
Pa zasto ja kazem veliku pijacu treba zatvoriti jer je odavno izgubila smisao,jer je skuplja od svake prodavnice, od megamarketa da ne i govorim. Na pijaci su stoprocentno preprodavci i nakupci, koji kupuju i po marketima pa preprodaju, neku robu i duplo, kao sto je voce, a eto vidite i krompir i luk, ono suhomesnato sto stavljaju po tezgama, to sanitarna i ne proverava, sir isto. A drugo, velika pijaca je ruglo pored znamenitosti, tvrdjave
U prevodu…dok je ovaca bice i dzempera!
Sad mi je jasno zašto ne radi pijaca Pantelej.Alavi preprodavci sve im malo,šta radi služba za suzbijanje kartelskog udruživanja ima li ova Srbija institucije!