„Skupo plaćamo dugogodišnje ćutanje lekara, sudija, arhitekata“ – poruka sa tribine u Nišu

image00007 1 scaled
Obeležena godišnjica Slobodnog univerziteta u Nišu; foto: Tamara Radovanović

Zašto mnogi zdravstveni radnici ćute na nepravdu u svom okruženju, koliko puta je u poslednjih godinu dana vazduh u Nišu bio zagađen, zašto su studentski krediti koje je vlast promovisala krajem 2024. godine – varka, kako su generacije u Srbiji “dresirane” da budu poslušne i šta struka brani braneći Generalštab – neka su od pitanja o kojima je bilo reči na tribini “Branimo strukom”, koja je održana na Univerzitetu u Nišu.

Tribinom je obeležena godišnjica od osnivanja Slobodnog univerziteta u Nišu, a govorili su internista i publicista Dejan Hristov, sudija Apelacionog suda u Beogradu i pisac Miodrag Majić, profesorka Prirodno-matematičkog fakulteta u Nišu Ana Savić, profesor Ekonomskog fakulteta u Nišu Miloš Todorović i profesor Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Nišu Aleksandar Milojković.

image00005 1
foto: Tamara Radovanović

Hristov je pokrenuo pitanje zdravstva, pre svega, u Nišu i u drugim delovima juga Srbije, podsetivši da Pirot ostaje bez Ginekologije, a Ćuprija bez Porodilišta jer se, kako je rekao, nije planski radilo i kadriralo.

Zdravstveni radnici, uprkos problemima u raznim sferama društva, pa i u zdravstvu, ipak, predstavljaju jednu od struka koje najviše ćute na sve to, smatra Hristov. Sa druge strane, veruje da “vlasti nije dobro kada vidi bele mantile na ulicama”.

Kolege mi kažu: ‘Lako je tebi, nama je direktor zabranio da se pojavljujemo u medijima’. Kažu da postoji naredba ministra da se mi, zdravstveni radnici, ne obraćamo medijima bez odobrenja direktora. To zaista postoji.Da li je to ustavno ili ne, ostavljam drugoj struci da kaže, ali učio sam Ustav tokom školovanja i znam da postoji nešto što se zove sloboda mišljenja. Dakle, javlja se autocenzura jer nije zgodno kad vas pozove direktor i pita zašto se negde i nešto govorili. Osim toga, sindikati su rak-rana zdravstva. Lekarska komora godinama spava zimskim snom i odavno ju je preuzeo SNS – navodi Hristov.

Podseća da Niš u sklopu nove zgrade Urgentnog centra UKC-a nema kliniku za kardiologiju, a govorio je i o problemima privatnog zdravstva.

Onda vam je jasno koliko skupo plaćamo ćutanje struke i to što se ona nije oglasila na vreme. Reći ću vam i da nakon šest godina osnovnih studija i pet godina specijalizacije iz interne medicine, moj pregled košta 284 dinara. Ako vam nije jasno u kakvom smo problemu, pozivam naše goste iz drugih gradova da prošetaju Vizantijskim bulevarom i pogledaju divne mermerne zgrade. U kakvom smo problemu što se zdravstva tiče, govori i odabir najboljih studenata, najboljih pod navodnicima, jer 20-30 studenata medicine u Nišu završi studije sa prosekom 10 – ističe Hristov.

Poručuje i da “nije dovoljno lečiti ljude ako se ne leči sistem”.


Majić studentima: Morate udariti u temelje onoga što nas generacijama uništava

Majić se obratio studentima u sali Univerziteta i poručio im da budu oprezni i da mnogi predstavnici struke koji su godinama ćutali na probleme u društvu sada njih podržavaju.

Dobar deo njih sada traži novo krdo i novo ćutanje koje će nastupati. Studenti, i vaše dede i roditelji imali su studentske proteste, 1968, 1996. Suštinski, niko nije uspeo. Zašto? I zašto je moja poruka da vi probate da uspete? Zato što su oni smenjivali vođe, nisu pokušavali da smene tu kulturu ćutanja, bilo zato što to nisu razumeli, bilo zato što je to bio prevelik zadatak. Ne možete promeniti društvo ako njegov koren ne promenite. Ćutanje, neizuzetnost i pokornost vi morate pretvoriti u društvo gde slušate različita mišljenja i opredeljujete se za ono koje vam je bliže. Morate udariti u temelje onoga što nas iz generacije u generaciju uništava. Znajte da će pokušavati da vam podmetnu ono isto što i tada i već vam podmeću – naveo je Majić.

image00001 1
foto: Tamara Radovanović

Postavio je i pitanje šta bi se desilo da struka nije ćutala i da se javio otpor struke kada je potpisivan Briselski sporazum, kada je rušena Savamala ili kada se saznalo za Krušik i Jovanjicu.

Autoritarni režim bez pristanka ljudi ne postoji. Ništa se od ovoga ne bi moglo dogoditi da tako veliki broj ljudi tako dugo nije pristajao. Bitno je da vidimo protiv čega se zapravo borimo. Od trenutka kad se rodimo u ovakvoj sredini, krenemo u školu, dok boravimo u porodici, kada upišemu srednju školu, pa fakultet – sve nas uči da budemo poslušni. ‘Budi dobar, ne iskači iz obrasca, ćuti i slušaj, sačekaj svoj trenutak’. Mi smo dresirani da budemo ono što se od nas traži – ističe Majić.


Todorović o kreditima za studente i nezaposlene i o projektu EXPO

Todorović je govorio o temama ekonomske stuike, pre svega, o kreditima za studente i nezaposlene koje je vlast promovisala krajem 2024. godine. Smatra da je jedna od ideja toga bila – razbiti jedinstvo studenata.

Imamo taj termin ‘krediti za studente i nezaposlene’. Kad bi neko izgovorio to na ispitu, trebalo bi odmah da padne. Ne treba biti poseban znalac da biste znali da kredit može da podigne neko ko ima primanja i imovinu kojom garantuje da može da vrati taj kredit. Studenti i nezaposleni su kreditno nesposobni. To su krediti za roditelje. Taj student ili nezaposleni nema šta da izgubi i njegov potpis za taj kredit nema nikakvu vrednost. To je bio potez kojim je trebalo razbiti jedinstvo studenata i privući one gramzive da nasednu. Nijedna banka osim Poštanske štedionice, koja je u većinskom državnom vlasništvu, nije prihvatila realizaciju te ideje, pa je došla pretnja sa vrha vlasti da banke koje to ne prihvate neće moći da sarađuju s državom. To je već ozbiljna pretnja za banke jer je, primera radi, u 2025. zarada za banke bila preko 220 milijardi dinara samo za kamate, znači, čista zarada. Poređenja radi, za plate svih prosvetnih radnika u osnovnom, srednjem i visokom pobrazovanju izdvojeno je manje od 200 milijardi – naveo je Todorović.

image00002 1
foto: Tamara Radovanović

Dotakao se i teme EXPO-a i istakao da tu postoji niz problema osim onog o kome se često govori, a to je da je taj novac mogao biti iskorišćen na mnogo bolje načine.

Međunarodni biro u Parizu, koji je dodelio licencu Beogradu za EXPO, stalno je ponavljao da svi objekti koji se grade oko njega nemaju nikakve veze sa izložbom – ni stanovi, ni stadion, ni tematski park, ni pristanište, jer EXPO mora da se organizuje na prostoru od manje od 25 hektara. Tu nastaje novi problem – gde i kakva je onda veza tih objekata sa EXPO-om? Veza je lex specialis, jer su svi ti objekti potureni pod lex specialis. Samo 30% javnih nabavki ostaje da se realizuje po važećem zakonu. Ono što je bilo izuzetak, dakle, popelo se na 70% – napominje Todorović.


Savić: Preko 90% dana u poslednjih 365 Nišlije disale zagađen vazduh

Zagađenje vazduha u Nišu više nije enormno samo tokom zimskih meseci, upozorila je Savić. 

U Nišu tokom zimskih meseci imamo zagađenje vazduha PM10 i PM2.5 česticama koje često prevazilazi granicu koju je propisala SZO. Ta moja rečenica je još tačnija ako iz nje izbrišemo deo ‘u toku zimskih meseci’, jer podaci iz merne stanice blizu IZJZ kažu da, ako sagledamo period od 2015. do danas, 87% dana od ukupnog broja dana je ova koncentracija premašena. Ako sagledamo samo poslednjih godinu dana, taj procenat je 91. Znači, 91% dana u poslednjih godinu dana mi imamo povišenu koncentraciju veoma štetnih čestica u vazduhu Niša – ističe ona.

image00006 1
foto: Tamara Radovanović

Pomenula je i problem deponije “Duboko” u Užicu, kao i problem neiskorišćenih geotermalnih potencijala zemlje, na primer, u Vranjskoj Banji.


Milojković: I da jeste ruševina, a nije, Generalštab se mora sačuvati

Milojković je govorio o tome šta sve struka štiti štiteći Generalštab, napomenuvši da Generalštab predstavlja “materijalizaciju stranice istorije Srbije”.

image00003 1
foto: Tamara Radovanović

Braneći Generalštab, branimo istinu o stanju zgrada. Generalštab nije ruševina, već zgrada oštećena u bombardovanju. Oko 30% strukture je uništeno, ali zgrada i dalje postoji kao konstrukcija, arhitektura i prostorni ansambl. I ruševine mogu biti tretirane kao značajna kulturna dobra. S tim u vezi, čak da je i on ruševina, a nije, morao bi da bude sačuvan. Ruševina, međutim, ovde nije stručna kategorija, već politička etiketa. Ovde nije reč o stanju objekta, već o političkoj odluci. Braneći generalštab, branimo i bezbednosnu logiku države. Braneći generalštab, branimo i ulogu struke. Jer ako ovo dozvolimo, struka više ne odlučuje, već samo potpisuje već donete odluke – navodi Milojković.

Društvo u kome struka postane puko sredstvo političkih odluka više nema korektiv, ima samo poslušnost i tu država prestaje da postoji kao uređen sistem, zaključio je on.

Tribini su prisustvovali profesori niškog Univerziteta, studenti, predstavnici zborova i drugi građani.

Autor:

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.