

Udruženje Nišlije da se pitaju podržalo je inicijativu za zaštitu viševekovnog stabla crne topole u Donjoj Vrežini, koje je sa visinom od preko 30 metara i obimom od 5 metara jedno od najvećih u regionu. Odbornica Tamara Milenković Kerković pita zašto u Nišu ne postoji nijedno zaštićeno stablo kao spomenik prirode, iako okolina grada ima 11 zaštićenih stabala. O sudbini vrežinske topole, nakon apela građana, odlučivaće Zavod za zaštitu prirode Srbije.
Udruženje je pružilo punu podršku Nišlijki Ani Golubović iz Donje Vrežine, koja vodi bitku da zaštiti impozantno stablo crne topole visine preko 30 metara i obima 5,15 metara, kome preti opasnost jer njegova krošnja manjim delom prelazi na dve susedne parcele, ali je merenje rezistografom, koje je vlasnica o svom trošku izvršila, potvrdilo da je stablo zdravo.

Samostalna odbornica Skupštine Grada Niša i predstavnica Udruženja Nišlije da se pitaju Tamara Milenković Kerković ističe da je reč o izuzetnom prirodnom dobru, koji ima estetski, ekološki, ali i kulturno-istorijski značaj.
Ista vrsta stabla, ali manje i mlađe jedan je od simbola Starog grada Kotora, na njegovom glavnom trgu i zaštićeno je kao spomenik prirode. Ovaj niški Div među drvećem ima ne samo estetski, ekološki već i kulturno-istorijski značaj a njegova raskošna krošnja je stanište ptica, insekata i drugih životinja, i na drvetu i oko njega borave detlići, zelene žune, sove, ježevi i druge vrste. Džinovsko stablo stvara posebnu i mikro-klimu. Stručnjaci iz republičkog Zavoda za zaštitu prirode najavili su svoj dolazak već za ponedeljak 26.januara i nakon nalaza, odlučiće se hoće li ovo stablo biti zaštićeno kao spomenik prirode botaničkog karaktera, što će ga spasiti od moguće seče i uništenja – kaže Kerković.
Podrška koju je Ana Golubović tražila od sugrađana da zaštiti i spasi stablo staro nekoliko vekova, Kerković kaže da ih je navelo da istraže da li u Nišu i okolini ima zaštićenih stabala, ko o njima brine i kada je poslednje stablo zaštićeno.
Prema Centralnom registru prirodnih dobara od ukupno 229 tzv. spomenika prirode botaničkog karaktera u samom gradu Nišu ne postoji nijedno zaštićeno stablo kao ni zaštićena parkovska celina. To nije ni park u Tvrđavi, ni šuma u Spomen parku Bubanj, ni šuma na brdu Koritinik iznad Niške Banje, kao što ne postoji ijedno stablo koje je u gradu Nišu spomenik prirode. Verovatno je to razlog što se drveće seče nemilice. Da je bilo pameti, i posečeni kedrovi ispred Delte trebalo je da kao spomenička celina budu zaštićeni i time zaštićeni od uništenja, a Nišlije bi imale svake godine 4,5 tone manje ugljen monoksida da su bili sačuvani – kaže odbornica.
Naglašava da, dok u samom gradu ne postoji nijedno zaštićeno stablo, u okolini Niša postoji 11 zaštićenih stabala kao spomenika prirode, od kojih je većina zaštićena još 2003. godine, a poslednje 2019. godine.

Tražimo da se ovo promeni, i da Niš i niška vlast konačno počnu da cene i da štite kako drveće u gradu, tako i svoje izuzetno prirodno okruženje, a da nadležne institucije, pre svega niški Zavod za zaštitu prirode, počnu da nakon deset godina podnose inicijative za zaštitu – ističe.
Zaštita crne topole u Vrežini, kao potencijalnog dvanaestog spomeničkog stabla, predstavlja, kako navodi Kerković, priliku da se konačno pokrene pitanje zaštite prirodnih dobara u samom gradu. Očekuje da će stručnjaci iz Zavoda za zaštitu prirode, koji su najavili dolazak na teren, dati nalaz i pozitivnu odluku o statusu stabla, čime će se rešiti sudbina ovog niškog prirodnog diva.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0