‘Dala sam otkaz da bih Epstinovim žrtvama pomogla da dođu do pravde’

žena sa naočarima gleda u kameru i smeška se

Ellie Leonard

I dok sveže objavljena hrpa dokumenta iz dosijea o osuđenom seksualnom prestupniku Džefriju Epstinu privlače novu pažnju, te papire ne prosejavaju samo krupne novinske redakcije – sve je izazvalo ogromno interesovanje i javnosti u onlajn svetu.

Među nezavisnim novinarima koji su se pridružili toj inicijativi je Amerikanka Eli Leonard, koja radi sa drugima na ‘češljanju’ miliona novih dokumenata koju je objavilo američko Ministarstvo pravde.

„Moram da se pomirim sa činjenicom da ne mogu da pročitam svih 3,5 miliona stranica“, rekla je Leonard za BBC.

Ona kaže da ispočetka nije znala ništa o Džefriju Epstinu, ali je počela da se bavi njegovim vezama sa Donaldom Trampom, inspirisana sopstvenim interesovanjem za društvenu pravdu i protivljenjem predsednikovoj ekonomskoj i imigrantskoj politici.

U najnovije objavljenom kontingentu materijala od 30. januara je tri miliona stranica, 180.000 slika, 2.000 video snimaka i veliki broj poznatih imena kao što su Ričard Branson, Bil Gejts i Ilon Mask.

Ne postoje nagoveštaji da puko pojavljivanje u dokumentima implicira bilo kakvo krivično delo.

Mnogi ljudi koji su se pojavljivali u prethodnim kontingentima negirali su da su radili bilo šta protivzakonito u vezi sa Epstinom.

Leonard kaže da je dala otkaz na poslu u školi njenog sina krajem decembra 2025. godine da bi se potpuno posvetila ovom zadatku.

Međutim, posle sve obimnijih dokumenata ubrzo je shvatila da će joj biti potrebna pomoć.

Skorašnja objavljivanja usledila su svega nekoliko nedelja pošto je usvojen Zakon o transparentnosti Epstinovih dosijea, koji je američki predsednik Donald Tramp potpisao u novembru 2025.

Zakonom se zahteva potpuno objavljivanje svih dokumenata koji imaju veze sa Epstinom.

Leonard je pozvala ljude iz čitavog sveta da joj pomognu da „pročisti“ dokumente.

„Ljudi su se javili na moj poziv“, kaže.

Ona procenjuje da se više od hiljadu slobodnih novinara od Južne Koreje do Norveške uključilo u njen projekat na onlajn platformi Sabstek, sa interesovanjima i specijalnostima kao što su psihoanaliza, metrika podataka i pravo.

‘Verovaću im’

Leonard je stručna za pojednostavljivanje složenih političkih dokumenata da bi pomogla ljudima da se informišu kao glasači.

Osećala je da može da pomogne na sličan način oko dokumennata u vezi sa osuđenim seksualnim prestupnikom Epstinom, koji je, prema zvaničnoj verziji, izvršio samoubistvo u njujorškom zatvoru 2019, čekajući suđenje po teškim optužbama za podvođenje maloletnica i seksualnu eksploataciju.

Prevashodno, međutim, njena motivacija leži u obezbeđivanju pravde za žrtve čijim svedočanstvima se često nije verovalo.

„Kad se žene oglase ili se preživeli oglase i ispričaju vlastitu priču, ja ću im verovati.

„Ukazaću im poverenje“, kaže ona.

„Onda ću početi da proveravam stvari koje govore i da ih pronalazim.

„Mislim da je to veoma važno da bi se njihove priče potvrdile na taj način.“

Ključno od svega, pristup grupe se razlikuje od pristupa mnogih većih medijskih organizacija.

Umesto da se krene od vrha svake novoobjavljene tranše dokumenata, gde mogu da se nađu inserti, skrinšotovi i citati koje se najviše dele, ona savetuje vlastitu grupu da krene od nekog drugog mesta.

„Kad se pojavi nova hrpa dokumenata, postoji mnogo istaknutih delova o kojima će ljudi govoriti iznova i iznova… i oni obično potiču sa početka dosijea“, objašnjava ona.

„I zato uvek savetujem ljudima da se rašire i krenu iz sredine, da krenu od kraja, i da se onda vraćaju unazad, jer sve je ionako pretumbano.“

Podelivši dokumente međusobno, ona kaže da grupa može lakše da upoređuje beleške, identifikuje rupe i izbegne udvostručavanje poslova.

„Svako samo traži uz pomoć vlastite veštine, u njihovom vlastitom segmentu dosijea, i svi potom udružujemo snage“, kaže ona.

Detalji

Eni Farmer, jedna od Epstinovih žrtava, stoji za podijumom sa mikrofonom u ruci, nosi naočare za sunce i svečanu plavu haljinu. Sunčano je i na podijumu je moto „Stanite uz preživele“ napisan na tabli okrenutoj ka publici.

Reuters
Eni Farmer, jedna od Epstinovih žrtava

Leonard tvrdi da javna rasprava često gravitira ka najprepoznatljivijim ličnostima koje se pominju u dokumentima, „velikim ličnostima“ koje dominiraju naslovima kad god je objavljen nov materijal.

Ali ona kaže da naglasak može da prikrije druge delove evidencije koji su jednako važni.

„Mislim da postoje manje stvari koje sadrže više detalja u ovom slučaju“, kaže Leonard.

Mejl prepiska, interne komunikacije i mali fragmenti dokaza, kaže ona, „služe kao potvrde priča preživelih“.

Ona ukazuje na jednu ženu koja je u ranoj fazi prijavila Epstina vlastima.

„Marija Farmer je prijavila slučaj Federalnom istražnom birou (FBI) 1996. godine.

„E, pa sad stvarno možemo da vidimo njenu prijavu FBI-ju.

„I prijava dokazuje da je ono što je sve vreme govorila bilo istina, ovo potvrđuje ono što je ona tvrdila decenijama.“

Farmer, umetnica koja je radila za Epstina, rekla je za FBI da je Epstin ukrao njene lične fotografije koje je napravila o njenoj 12-godišnjoj i 16-godišnjoj sestri.

Ona je u žalbi navela kako je verovala da je Epstin prodao fotografije potencijalnim kupcima i da je pretio da će joj spaliti kući ako to ispriča bilo kome.

Farmer je takođe tvrdila da joj je Epstin tražio da slika mlade devojčice na bazenima.

Pošto su dosijei bili objavljeni, Farmer je izjavila da se oseća „iskupljeno“ posle skoro 30 godina.

Leonard kaže da je kumulativni efekat manjih delića dokaza za nju najupečatljiviji, način na koji oni popunjavaju rupe i potvrđuju vremenski sled događaja.

„Mogu da vidim šta su ljudi mislili, sa kim su pričali, ko su im bili prijatelji, gde su spustili štit, a onda koje informacije su nam davali u tim razgovorima.

„Zaista mislim da će srž ovog slučaja poteći iz tih razgovora, zato što nikad nisu ni pomislili da će oni postati javni.“

Pogledajte isečak iz intervjua sa Epstinom i pitanje o đavolu

‘Žrtve zaslužuju pravdu’

Tri žene se grle na jako redigovanoj fotografiji, lica su im zatamnjena

Getty

Leonard kaže da pristupa dokumentima bez pozadine tradicionalnog novinara koji radi na vestima, već sa analitičkim sposobnostima koje je oblikovala njena diploma iz studije klasičnih nauka.

„Suština tradicionalnog novinarstva je u standardima, u tome da su oni čuvari“, kaže ona.

„Mislim da se, konkretno u mom slučaju, usredsređujem na citate i potvrđivanje istinitosti činjenica.“

Ona se i dalje konsultuje sa obučenim novinarima koje poznaje, pokazujući im radne verzije pre objavljivanja.

„Mnogo me ohrabruju i mislim da mi to omogućuje da idem dalje i da znam da sam ispričala priču najbolje što sam mogla.“

Kao majka, Leonard kaže da je za nju suština ovog posla u „pozivanju na odgovornost“.

„Ja sam roditelj i uradiću sve što mogu da učinim ovaj svet boljim mestom za moju decu i bezbednijim mestom za njih.“

A što se tiče njenog istraživačkog rada, nada se da će on na kraju biti zaključen.

„On mora da ima kraj za ove preživele i oni moraju da dobiju pravdu.

„Mislim da je krajnji cilj – i zbog čega svi radimo toliko vredno – da učinim to za njih“, kaže.

Pogledajte video: Milijarder Bil Gejts sada žali zbog održavanja veza sa Epstinom

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.