

Povodom Dana borbe protiv vršnjačkog nasilja, niško povereništvo Narodnog pokreta Srbije ocenilo je da se nasilje među decom u Srbiji godinama tretira deklarativno, dok u praksi izostaju reakcije institucija, zbog čega traže doslednu primenu zakona, jačanje stručnih službi u školama i veću odgovornost lokalne samouprave za bezbednost učenika. Iz ove stranke poručuju današnji datum upozorenje na sistem koji ne uspeva da zaštiti decu od fizičkog, psihološkog i digitalnog nasilja.
Tradicionalno Dan borbe protiv vršnjačkog nasilje obeležava se svake poslednje srede u februaru, a u Srbiji je, kako navode iz Narodnog pokreta Srbije Niš, postala podsetnik na ozbiljne propuste sistema.
Navode da se vršnjačko nasilje često predstavlja kao pojedinačni incident, iako je, kako smatraju, reč o dugogodišnjem problemu koji je posledica tolerisanja agresije u javnom prostoru i izostanka pravovremenih reakcija nadležnih.
Godinama slušamo da institucije rade svoj posao, dok se deca suočavaju sa fizičkim napadima, psihološkim zlostavljanjem i nasiljem na društvenim mrežama. Protokoli postoje na papiru, ali u praksi često izostaje pravovremena, odlučna i dosledna reakcija. Odgovornost se razvodnjava, a sistem ostaje bez stvarnih posledica – navode iz Narodnog pokreta Srbije Niš.
Dodaju da škole ne mogu biti izolovane od društvenog ambijenta u kojem su, kako kažu, pretnje i uvrede postale deo svakodnevnog političkog i medijskog govora, zbog čega deca takve obrasce ponašanja prenose i u školsko okruženje.
Kada se nasilje u javnom prostoru normalizuje, kada su pretnje, uvrede i agresija deo političkog i medijskog govora, ne možemo očekivati da školska dvorišta budu izolovana od takvog modela ponašanja. Deca uče iz onoga što vide. Ako državni vrh šalje poruke netolerancije i podela, a lokalne vlasti ćute ili reaguju tek kada pritisak javnosti postane prevelik, jasno je da sistem ne funkcioniše kako treba – navode.
Iz niškog NPS-a smatraju da lokalna samouprava mora aktivnije da prati stanje u školama, obezbedi veći broj psihologa i pedagoga, kao i kontinuirane programe prevencije nasilja, umesto, kako navode, formalnih reakcija nakon incidenata.
Niš ne sme biti grad u kome se problemi guraju pod tepih. Lokalna samouprava ima obavezu da aktivno prati stanje u školama, obezbedi dovoljan broj stručnih saradnika, organizuje kontinuirane preventivne programe i javno preuzme odgovornost za bezbednost dece. Ćutanje i formalna saopštenja nisu politika zaštite, već izbegavanje odgovornosti – zaključuju.
Zahtevaju doslednu primenu zakona u svakom prijavljenom slučaju nasilja, hitno jačanje stručnih službi u školama i vrtićima, obavezne preventivne programe, ali i javno i transparentno izveštavanje o prijavljenim slučajevima i merama koje su preduzete, te zaključuju da je to pitanje javne odgovornosti, a ne političke volje.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Bez promene zakona ništa