

Od početka ove godine lokalne samouprave u Prokuplju, Kuršumliji, Blacu i Žitorađi potrošile su više od 56,5 miliona dinara na poslove za koje se ne primenjuje Zakon o javnim nabavkama. Ova zakonska mogućnost, koja omogućava direktno ugovaranje poslova manje vrednosti, iskorišćena je za širok spektar usluga – od neophodne socijalne zaštite i infrastrukture, do nabavke pića, cveća, pa čak i avionskih karata.
Ubedljivo najviše novca na ovaj način potrošila je prokupačka vlast, koja je za nepuna tri meseca realizovala 33 nabavke ukupne vrednosti 37.769.508 dinara.
Najveći deo tog novca potrošen je socijalne usluge, poput ličnih pratilaca dece za šta je Udruženju obolelih od mišićnih i neuromišićnih bolesti isplaćeno oko 13 miliona dinara, a udruženju CDN Prokuplje za rad sa osobama sa invaliditetom 970.000 dinara..
Istovremeno, firmi „Dujo Brest“ je za obezbeđenje objekata bez primene ZJN isplaćeno više od 12,4 miliona dinara.
Grad je novac usmeravao i na održavanje igrališta i potpornih zidova, dok se kod nabavke robe izdvaja trgovinska firma „Rič“, od koje je za piće, pakete hrane i potrebe uprave kupljena roba u vrednosti od 1,5 miliona dinara.
Nešto manje para, ali jednako bez primene Zakona o javnim nabavkama dobila je i firma „Milan Marjanović PR izrada betonskih elemenata Pro Beton Sistem Donja Konjuša“, koja je za dva posla od početka godine inkasirala na svom računu 1.447.050 dinara.
Zabeležen je i zanimljiv primer, poput nabavke cveća od firme „Demetra“ za 415.600 dinara, koje je potom dato istoj toj firmi da ga zasadi na javnim površinama, plaćane su i usluge štampe, IT usluge i održavanje gradskog sajta, kao i jedan kafanski račun.
Slično je i u ostalim opštinama, Blace je kroz sedam nabavki potrošilo oko 9,5 miliona dinara, od čega je najveći deo od 7,5 miliona pripao udruženju „Inkluzija danas“ za socijalne usluge.
Pored ogreva i ekoloških projekata, u Blacu je zabeležena i nabavka lovorovog venca sa posvetom.
Kuršumlija je, s druge strane, imala čak 21 nabavku ukupne vrednosti 6,3 miliona dinara.
Pored građevinskih radova i mobilne telefonije, pažnju privlači iznos od blizu 200.000 dinara za avionske karte, iako u dostupnim podacima nema detalja o tome ko je i sa kojom svrhom putovao.
Najmanje je potrošila opština Žitorađa, nešto manje od tri miliona dinara za pet poslova, među kojima se izdvaja nabavka dekorativne rasvete plaćena 925.000 dinara neposredno nakon novogodišnjih praznika, kao i ugovor sa jednom niškom kafanom vredan preko 660.000 dinara.
Interesantno je da se na listama dobavljača u većini opština pojavljuju identične firme kao i prethodnih godina, bilo da je reč o održavanju sajtova, štampanju lokalnih novina ili kafanskim uslugama.
Iako ovakav način ugovaranja zakonski omogućava administraciji brže rešavanje tekućih problema, istovremeno smanjuje transparentnost i konkurentnost na tržištu, a građane ostavlja bez jasnog uvida kako se i zašto troši njihov novac.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Ide lagano, sto bi se reklo Tura za Turom
Ide bogami ne izlaze iz kafane opstinari.ja sam pisala dopis za prokisnjavanje ravnog krova u centru niko nista mi nije odgovorio cija je to nadleunost.
Samo napredno…
Kakve bre javne nabavke?Pa oni su eksperti za trzisnu ekonomiju.Znaju ko ima najbolju robu i najbolju ponudu.Dugogodisnje iskustvo.A znaju takodje i ko ima „najbolju rakiju“, kako kazu Toplicani.