

Neformalna grupa Jasno. u petak, 26. juna, u Pipl Habu u Svrljigu predstavlja rezultate četvoromesečnog istraživanja o stepenu centralizacije Srbije, koje, između ostalog, pokazuje da plate iznad republičkog proseka ima svega 16 od 168 gradova i opština, da Beograd sam stvara 43% BDP-a cele zemlje, te da Nacionalni plan regionalnog razvoja, čija je izrada najavljivana još pre 15 godina, do danas nije usvojen.
Program počinje u podne prezentacijom veb aplikacije koja će svakom građaninu omogućiti da svoju opštinu uporedi sa drugim opštinama u Srbiji, kao i serije podkasta o centralizaciji nastalih uz pomoć alata veštačke inteligencije.
U 12:30 sati počeće diskusija o decentralizaciji, a sat i po kasnije biće otvorena izložba „Bela knjiga centralizacije“ u digitalnoj galeriji Pipl Hab prostora.
Iza istraživanja stoje četiri meseca prikupljanja i analize javnih podataka državnih organa Republike Srbije.
Rezultati pokazuju u čak 91% opština prosečna zarada niža je od republičkog proseka, a plate više od prosečne imaju zaposleni u svega 16 od 168 gradova i opština, u jednom od četiri regiona i samo tri od 25 administrativnih oblasti.
Srbija je u poslednjih 20 godina postala duboko centralizovana država. Razvijaju se samo Beograd i Novi Sad. Ostatak Srbije propada, a neki delovi juga Srbije bukvalno nestaju. Nekad nam se čini da se depopulacija nerazvijenih opština vrši namerno, kako bi se obezbedila radna snaga za Beograd. Ako se ne ulaže u male opštine na jugu, one će nestati – objavili su iz Jasno.
Zakon o regionalnom razvoju iz 2009. godine jasno propisuje smanjenje centralizacije i podsticanje razvoja nerazvijenih područja kao jedan od ključnih ciljeva, ali Nacionalni plan razvoja Republike Srbije, čija je izrada najavljivana još 2011. godine, podsećaju iz Jasno., do danas nije usvojen.
Regionalni jaz ogleda se i u podacima o bruto domaćem proizvodu — dva najrazvijenija regiona, Beogradski i Vojvodina, stvaraju oko dve trećine ukupnog BDP-a Srbije, pri čemu sam Grad Beograd učestvuje sa 43 odsto.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0