Amerikanci produžili licencu za poslovanje NIS-a

NIS, zgrada NIS-a, naftna industrija srbije, prodaja NIS-a

Reuters/Zorana Jevtić

Američke vlasti dale su novi produžetak Naftnoj industriji Srbije (NIS) za nesmetano poslovanje – do kraja jula, objavili su srpski zvaničnici na mrežama.

NIS, arterija celokupne srpske privrede, od oktobra je pod američkim sankcijama zbog večinskog ruskog vlasništva, ali je Vašington više puta do sada produžavao licencu za rad naftne kompanije i pomerao rokove da mađarski MOL završi pregovore sa ruskim Gaspromom/Gaspromnjeftom o kupoprodaji većinskog udela u NIS-u.

Sankcije NIS-u deo su širih mera usmerenih na ruski energetski sektor zbog rata u Ukrajini.

Dok pregovori Mađara i Rusa traju, novo produžavanje licence NIS-u znači da će kompanija moći i dalje da snabdeva tržište gorivom, ali i da rafinerija u Pančevu, ključni deo naftne industrije, nastavi rad.

Dokle su stigli pregovori MOL-a i Gaspromnjefta za sada nije poznato.

Krajem juna, iz ruske kompanije su rekli da je „potrebno još vremena“ da se privedu kraju pregovori o kupoprodaji sa mađarskim MOL-om.

„Trenutno vodimo razgovore o prodaji akcija. To je složen posao i biće potrebno vreme da se postigne dogovor. Proces se nastavlja“, rekao je Aleksandar Djukov, šef Gaspromnjefta, agenciji Interfaks na sastanku akcionara kompanije.

Gaspromnjeft i ruski fond Intelidžens trenutno imaju 56,15 odsto udela u vlasništvu NIS-a, Srbija 29,87 odsto, a ostalo mali akcionari.

Država Srbija i MOL se dogovorili

Sredinom juna, ministarka energetike Dubravka Handanović Đedović potvrdila je da je da su vlasti u Beogradu i MOL Grupa potpisali Ugovor između akcionara, prema kojem će Srbija postati vlasnik dodatnih pet odsto akcija u NIS-u.

Taj ugovor je važan i jer obezbeđuje rad rafinerije u Pančevu u sledećih deset godina, naglasila je.

Sporazum donosi i „veći uticaj države u procesu donošenja ključnih odluka i dodatne mehanizme zaštite naših nacionalnih interesa“, objavila je ministarka na Instagramu.

Da bi ugovor stupio na snagu potrebno je da MOL postigne konačni sporazum sa ruskim Gaspromnjeftom, ali i da Kancelarija za kontrolu stranih sredstava Ministarstva finansija SAD (OFAK) odobri posao.

MOL će „učiniti sve što može da NIS bude jači i profitabilniji“, ukoliko u Vašingtonu odobre posao, izjavio je Žolt Hernadi, višedecenijski direktor mađarske firme.

„Optimista sam jer bi nam to omogućilo da dodatno ojačamo sigurnost snabdevanja za ceo region i ostvarimo viši nivo saradnje među energetskim kompanijama u Centralnoj i Istočnoj Evropi“, dodao je Hernadi.

Dubravka Đedović Handanović

REUTERS/ Zorana Jevtic
Rafinerija u Pančevu nastaviće da radi kao i do sada još najmanje 10 godina, ukoliko MOL i Gaspromnjeft postignu konačni dogovor o prodaji, tvrdi Dubravka Đedović Handanović

Đedović Handanović je 11. juna objavila da je dogovor Srbije i MOL-a postignut, tvrdeći tada da će rafinerija u Pančevu u slučaju prodaje nastaviti da radi „kao i do sada, sa najmanje istim prosečnim godišnjim kapacitetima kao u poslednje četiri godine pre uvođenja američkih sankcija“.

Predstavnici Srbije u Odboru direktora NIS-a imaće „generalno veća ovlašćenja nego do sada u donošenju, ali i blokiranju eventualno nepovoljnih odluka“ za državu, dodala je.

„Takav uticaj država Srbija nije imala od 2008. godine, kada je NIS privatizovan“, kaže ministarka.

Kompanija MOL potvrdila je dan kasnije da su „uspešno zaključeni“ pregovori sa srpskom vladom.

Iskorišćavanje i prerada nafte u rafinerijama je osnova energetske sigurnosti i redovnog snabdevanja svih potrošača jedne zemlje, pa samim tim i Srbije, rekao je ranije Ljubinko Savić, sekretar Udruženja za energetiku Privredne komore Srbije (PKS), za BBC na srpskom.

A Rusi i Mađari?

NIS benzinska pumpa na Novom Beogradu, u pozadini je bilbord sa likom pevačice Dženifer Lopez koja reklamira dijamantske ogrlice

Reuters
NIS benzinska pumpa na Novom Beogradu

Do sada je bilo nekoliko datuma označenih kao „Dan D“ ili dan odluke za sudbinu NIS-a, koji je od oktobra prošle godine pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva.

Američko Ministarstvo finansija (OFAC) nekoliko puta je pomeralo rokove za završetak pregovora o kupoprodaji većinskog ruskog paketa akcija.

Mađarski MOL je još 19. januara saopštio da je potpisao glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa kompanijom Gaspromnjeft o kupovini udela od 56,15 odsto u NIS-u.

Međutim, do danas pregovori nisu završeni.

MOL grupa je u pregovorima i sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata – ADNOK-om o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara, saopšteno je u januaru.

Iako je ranije delovalo izvesno da će MOL otkupiti većinski udeo u NIS-u, srpski zvaničnici nisu bili optimistični.

„Glavna prepreka nije samo cena“, rekao je Atila Holoda, direktor konsultantske firme Aurora Energy, sa sedištem u Budimpešti, za BBC na srpskom.

Najvažnije pitanje je kako doći do „sporazuma koji je usklađen sa američkim sankcijama, prihvatljiv za srpsku vladu, ekonomski razuman za MOL, i politički održiv za ruske prodavce“, objašnjava.

„Ova kombinacija čini pregovore izuzetno osetljivim i teškim“, dodaje.

Ko se još nudi za akcije NIS-a?

Pored MOL-a, kao zainteresovani kupac pojavila se i malo poznata srpska firma KFT Senator Treasury G.T.7 Dva DOO, u vlasništvu biznismena Ranka Mimovića, koja je ponudila 2,3 milijarde dolara za 56 odsto vlasništva u NIS-u.

To je milijardu više od MOL-a, a Rusi su to načelno prihvatili, rekao je.

Gaspromnjeft se „aktivno priprema za prodaju svog udela u NIS-u kompaniji MOL i da ne pregovara ni sa kim drugim“, prenela je agencija Tass.

Bogoljub Karić, srpski privrednik, političar i predsednik Udruženja preduzetnika i industrijalaca, takođe je uputio inicijativu NIS-u, kao i predsednicima Srbije i Rusije Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu o kupovini akcija kompanije.

Međutim, nije saopšteno da li se obratio Gaspromnjeftu, kao prodavcu, niti OFAK-u koji bi to morao da odobri.

Produžavanje licence – šta to znači?

OFAK je izdao dve licence za NIS – jedna se odnosi na pregovore o prodaji, a druga je operativna licenca za rad, koja sada važi do 31. jula.

Ove dve dozvole tesno su povezane.

Ukoliko bi licenca za pregovore prestala da važi, mogla bi da bude dovedena u pitanje i operativna dozvola za rad NIS-a, rekao je ranije Velimir Lukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu, za RTS.

Ako OFAK ne bi produžio licencu za pregovore, to ne bi automatski značilo da je MOL-ova kupovina ruskog udela propala, rekao je Atila Holoda ranije za BBC na srpskom.

„Ipak, bio bi to ozbiljan negativni signal i mogao bi da poveća pravnu, finansijsku i operativnu nesigurnost NIS-a“, dodaje mađarski energetski stručnjak koji je skoro dve decenije radio na menadžerskim pozicijama u MOL-u.

Budućnost naftne kompanije „ne zavisi samo od komercijalnih pregovora, već i od usklađenosti sa sankcijama, pristupa finansiranju, logistike snabdevanja sirovom naftom i sposobnosti da posluje bez stvaranja pravnih rizika za svoje partnere“, ukazao je.

Kada su uvedene američke sankcije u oktobru, rafinerija u Pančevu, od koje zavisi cela Srbija, ostala je bez dotoka sirove nafte dok je nedeljama u vazduhu visila neizvesnost o energetskoj bezbednosti zemlje.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Slični tekstovi

Prijavite se na njuzleter

Svake subote šaljemo nekoliko priča. Bez spina. Bez propagande. Bez spama. Samo istina.