Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

12:38, 23. 11. 2017.

| BalkanPres

U EU sa starom opremom i uz neplaćeni rad

Autor:Suad BeganovićIzvor:Prometej.ba
Suad Beganović
Suad Beganović

Bosna i Hercegovina ima tri Javna RTV servisa po uzoru na ustavnu podjelu. Dva su entitetska i jedan državni koji je osnovan nešto poslije. Državni servis (BHRT) je trebao objediniti potrebe za izvještavanjem na državnom nivou, ući u svako domaćinstvo i biti lider projekta. Iako to nije eksplicitno naveo niko od vodećih ljudi u državnom vrhu BiH, BHRT je vremenom trebao biti glavni medij.

Navedeno se nije desilo. Postoje mnogi problemi vezani za stagnaciju i nazadovanje Javnog servisa na državnoj razini. Nedostatak političke volje nameće se kao prvi. Entiteti su zapravo državna tijela koja imaju najviše novca. Oba entiteta su ulagala u entitetske servise. U skladu sa trenutnom političkom opcijom u vrhu, tako su se ponašali i entitetski servisi. Potreba za državnim servisom se nije nametala nužnom.

Shodno tome, nisu usvojene zakonske regulative o čemu će Damir Smital, predsjednik sindikata izjaviti sljedeće:

BHRT je u ovako tešku situaciju dovela prije svega loše zakonski uređena oblast javnog emitiranja. RTV taksu (osim u Brčkom) prikupljaju entitetski emiteri koji BHRT-u daju onoliko koliko misle da treba, a ne koliko je određeno prema zakonu. Od izglasavanja zakona RTRS nije uplatio niti jednu marku i duguju oko šest miliona KM, dok je FTV dužan dva miliona KM od sredstava prikupljenih putem inkasanata. Sve uplate preko telekoma se odmah raspodijele i niko nema dodira s tim. Također, FTV duguje za iznajmljivanje prostora, produkcionih kapaciteta i prijenos i emotivanje signala oko 10 miliona KM.

Trakavica oko Javnog servisa traje, a stanje se ne mijenja. Sve izjave od prije nekoliko godina validno opisuju stanje i danas. Ipak, istovremeno sa zakonskim problemima iz vrha države (Vijeće ministara) najavljivali su se projekti digitalizacije u nekoliko faza. Projektom digitalizacije značajno bi se unaprijedio rad sva tri javna emitera u BiH, a time bi bili bliži i EU i njihovim standardima.

Došlo se u paradoksalno situaciju. Finansiranje nije riješeno još uvijek, a otpočeo je projekat digitalizacije i zakonski akti potrebni za to su donešeni. Novo rukovodstvo (koja se smjenjuje pod utjecajem političkih promjena) izjavit će: „Nemamo sumnje da će kompletan proces digitalizacije Javnih RTV servisa u BiH biti uspješno realiziran.“

Nije trebalo čekati dugo, a pojavili su se drugačiji glasovi. Naime, projekat digitalizacije u praksi je nailazio na mnoge probleme. Nedostatak novca i starost opreme su iskrsli kao velika prepreka.

Ponovo se oglasio Smital:

Mali dio digitalne opreme je kupljen i treba nam novac za to da bi poboljšali kvalitet, a država mora završiti svoj dio posla kada je u pitanju proces digitalizacije koja se otegla zbog političkih nesuglasica. To nije posao BHRT-a i zbog toga ne možemo građanima isporučiti digitalni signal.

Tako je digitalni signal postao pusta želja i lažna poruka EU koja se u mapi puta prema EU dotakla i ove stavke. A koliko je BiH daleko od procesa digitalizacije ilustruje jedan podatak. Javni državni servis ima tek jedno pokretno vozilo za emitovanje uživo sa terena, a to vozilo je nabavljeno još za potrebe Zimskih olimpijskih igara u BiH 1984. godine.

Drugi problem koji se nameće jesu radna mjesta. Naime, prelazak na digitalni signal podrazumijeva i nova radna mjesta za obučene kadrove. Istovremeno, to znači i otkaze za dio kadra. Jedan dio kadra bi morao proći obuku. No, umjesto informacija o digitalizaciji iz BHRT-a nam stiže sljedeće saopštenje sindikata: “Ogorčeni smo što nam kasne plate, ali smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo, nepostojanja sluha kod domaćih vlasti za naš problem i uloženih napora generalnog direktora da se te iste plate isplate. Takođe smo svjesni neuplaćenih doprinosa i dugova, ali ne možemo negirati činjenicu da doprinosi nisu uplaćeni zbog nedostatka novca.”

Sve navedeno dešavalo se i prošle godine, kao i godinu ranije. Usljed pat pozicije u kojoj je Javni servis pribjegava se potpisivanju honorarnih ugovora i rada sa studentima na minimalcu. Kvalitet trpi. Pojedini radnici rade godinama bez stalnog radnog ugovora. To je prouzrokovalo i osipanje kadra.

Digitalizacija se više i ne spominje. Najčešća vijest koja dolazi iz Javnog servisa je vijest o novom štrajku sindikata. Jedina drugačija informacija nije bila ništa bolja. BHRT je upao u aferu neemitiranja intervjua sa Sebijom Izetbegović, suprugom Bakira Izetbegovića.

Podeli sa prijateljima
Komentari
Pošalji komentar:

Vaš komentar će biti objavljen po odobrenju od strane administratora.

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon što ga odobri neko od naših administratora.

Ukoliko želite da Vaš komentar bude odmah objavljen, možete se prijaviti preko svog Google, Facebook, Twitter ili Yahoo naloga.

Došlo je do greške pri dodavanju komentara
Preostalo ti je 400 karaktera

Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti ovde: admin {at} juznevesti {dot} com.