Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

17:06, 22. 5. 2021.

| Društvo

Kampanja "NE bacanju hrane" povodom Svetskog dana biodiverziteta

Autor:T. TasićIzvor:Južne vesti
kampanja
Kampanja "NE bacanju hrane"; foto: WWF

Sa željom da podstakne ljude da smanje količinu hrane koju bacaju, kao i da pošalje jasnu poruku nadležnima da je neophodan funkcionalan sistem doniranja hrane koji bi omogućio i restoranima i prodavnicama da na jednostavan način pomažu ugroženim ljudima, Svetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) je pokrenula kampanju "NE bacanju hrane". Građani koji žele da daju svoje "ne", mogu da potpišu peticiju na zvaničnom sajtu organizacije.

Na Međunarodni dan biodiverziteta, 22. maj, iz WWF-a navode da je čak 70 odsto bioraznovrsnosti izgubljeno krčenjem prirodnih staništa za dobijanje poljoprivrednih zemljišta, te da na kraju jedna trećina te hrane završi kao otpad.

Zato Fabijan Hrvatin Peronja iz srpskog ogranka organizacije WWF Adria ističe "ukoliko ne očuvamo ovu bogatu bioraznovrsnost, nećemo uspeti da suzbijemo glad do 2030. godine", pa je bacanje hrane, po njegovom mišljenju, ogroman socijalni problem. kampanja U Srbiji se godišnje baci 700.000 tona hrane; foto: WWF

S obzirom na porast broja gladnih i siromašnih u svetu. Dok gojaznih ima oko 850 miliona, čak devet miliona ljudi umire od gladi. Kako bismo promenili ovu statistiku, neophodno je da svako od nas deluje. Za početak, dajte svoj glas za sistemske promene i recite jasno NE bacanju hrane - ističe Peronja.


700.000 tona hrane se u Srbiji baci na godišnjem nivou

Kada je reč o Srbiji, prema podaci WWF-a, godišnje građani bacaju 700.000 tona hrane, na svetskom nivou taj broj je 1,3 milijarde tona što je pretvoreno u novce 700 milijardi evra, dok je na nivou Evropske unije 88 miliona tona, odnosno 143 milijardi evra.

Rame u rame sa problemom otpada od hrane, kako navode u saopštenju, stoje i problemi klimatskih promena i plastike, koja sve više ugrožava živi svet u morima.

Čak 50 miliona tona voća i povrća u Evropi se baca isključivo zato što su „nepravilnog“ oblika, a sve to košta neverovatnih 140 milijardi evra. Ostaci hrane stvaraju nepodnošljiv pritisak na deponije, a njihovim razlaganjem nastaje gas metan, koji je veoma otrovan - dodaju u saopštenju.

Svetska organizacija za zaštitu prirode kroz kampanju daje i savete kako sprečiti bacanje hrane u domovima, a detaljne informacije dostupne su na ovom linku.

Podeli sa prijateljima
Povezane teme:
Komentari
Pošalji komentar:

Vaš komentar će biti objavljen po odobrenju od strane administratora.

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon što ga odobri neko od naših administratora.

Ukoliko želite da Vaš komentar bude odmah objavljen, možete se prijaviti preko svog Google, Facebook, Twitter ili Yahoo naloga.

Došlo je do greške pri dodavanju komentara
Preostalo ti je 400 karaktera

Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti ovde: admin {at} juznevesti {dot} com.

KOMENTAR DANA

Ne znam da li je Perišić geometar, arhitekta ili lekar.

Marina Matejević čitalac

Tekst: Perišić: Nova zgrada Hitne pomoći biće kod "Stop šopa"

Pronađite nas na: