Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

14:00, 8. 5. 2018.

| Društvo

Niški Crveni krst pomaže gladnima u regionu i svetu već 140 godina

Autor:V. MilićIzvor:Južne vesti
Narodna kuhinja Crveni krst
I danas u Nišu imaju na hiljade volontera koji pomažu ugroženima; Foto: V. Milić

Crveni krst u Nišu osnovan je pre 140 godina, a od tada je ova organizacija pomagala izbeglice ratova, one koji su pogođeni prirodnim nepogodama, siromašne i bolesne. Otvaranje niškog Odbora inicirao je doktor Vladan Đorđević koji je u oslobodilačkim ratovima od 1876. do 1878. bio načelnik saniteta Srpske vrhovne komande i član Glavnog odbora Srpskog društva Crvenog krsta.

U "Pregledu istorije i rada Crvenog krsta u Nišu" koji je napisao dugogodišnji sekretar ove organizacije Stojan Prokopović, navodi se i da je Đorđevićev predlog o osnivanju niškog Odbora Crvenog krsta prihvatio Kosta St. Pavlović koji je bio i prvi načelnik novooslobođenog Okruga niškog. Humanitarna pomoć Snabdevali ugrožene i odećom i drugim potrepštinama; Ilustracija; Foto: A. Kostić

Osnivačka skupština Pododbora Crvenog krsta u Nišu održana je 7. januara 1878. godine, što je po novom kalendaru 19. januar - navodi se u knjizi.

U Upravnom odboru ove organizacije bili su i gradonačelnici Niša: Dimitrije Kocić – Mita, Todor Milovanović, Ljubiša Ljuba Stanojević, Petar T. Aranđelović i Dragiša Cvetković.

Misija Crvenog krsta je da olakša ljudsku patnju. Na osnovu ovako sažeto određene misije ove organizacije, Crveni krst, u zavisnosti od uzroka ljudske patnje i prilagođava svoje programe, kako bi ispunio svoj osnovni zadatak. Otuda zadaci Crvenog krsta nisu isti u ratu i u doba mira – navodi Prokopović.


Akcije Crvenog krsta tokom ratova

Niš je u prve dve godine Velikog rata postao ne samo ratna prestonica Kraljevine Srbije, već i grad u kojem je spas tražilo sve što se moglo preseliti iz srpske prestonice i drugih krajeva zemlje, a kasnije i masa ranjenika i bolesnika. Broj stanovnika u Nišu, navodi, porastao je od 25.000 na 60.000 ljudi.

Resize-of-0030-Niš-bolnica-P Pomagali ranjenicima i izbeglicama još u Prvom svetskom ratu; Foto: kolekcija Gorana Ćirića/Bolnica 1916. godine

Crveni krst imao je mnogo posla oko zbrinjavanja svih ljudi, a, kako kazuju podaci, uključio se i u akciju pomoći bugarskim emigrantima nakon što se 1923. dogodio fašistički udar.

U akciju pružanja pomoći bugarskim emigrantima uključio se i Odbor Crvenog krsta u Nišu. Kroz grad je prošlo, kraće ili duže vreme se zadržalo, oko 1.600 emigranata. Većina njih bila je smeštena u društveni dom Crvenog krsta, a manji broj stanovao je u emigrantskoj koloniji na Gradskom polju. Prihvaćenim bugarskim emigrantima, Crveni krst u Nišu pružao je stalnu pomoć u odeći, obući, hrani i ostalim životnim potrebama – piše u monografiji.

Po izbijanju Drugog svetskog rata i u okupaciji, broj stanovnika u Nišu se takođe duplirao i povećao na preko 70.000 ljudi. To je rezultat masovnog priliva izbeglica iz raznih krajeva ondašnje, okupirane i među okupatorima rasparčane, Kraljevine Jugoslavije.

Društva Crvenog krsta iz Niša, pošto grad nije mogao primiti ove izbeglice, načinio je plan njihovog smeštaja na teritoriji Okruga niškog i u selima Sreza niškog. Tako na primer, u Jelašnici kraj Niške Banje bilo je smešteno oko 800 izbeglica, a slično je bilo i u drugim selima. Izbeglice je trebalo sačekati, pružiti im prvu pomoć, organizovano ih smeštati, prehraniti i lečiti. Taj odgovoran posao obavljali su ljudi sa znakom Crvenog krsta – navodi se u monografiji.

Crveni krst je, navodi se, organizovao prve izbegličke kuhinje i vakcinisao decu da bi sprečio izbijanje epidemija.

Organizovan je popis svih izbeglica. Crveni krst je formirao posebnu Sekciju za rad po iseljeničkom pitanju, a nešto kasnije formirana je ispostava Komesarijata za izbeglice i preseljenike – piše u monografiji.

Svakodnevni dolazak izbeglica iz ratom zahvaćenih republika bivše Jugoslavije - iz Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, podsećaju, počeo je 27. juna 1991. godine. Od tada je Crveni krst je do 1997. godine, obezbedio više od 21.000 tona hrane.


Borba protiv sujeverja, zaraznih bolesti i gladi

Odmah po formiranju Crveni krst se na kraju 19. veka uhvatio u koštac, sa sujeverjem ljudi, borbi protiv zaraznih bolesti, kao što je tifus, tuberkuloza, ali se često nalazio i u borbi protiv gladi tako što je delio pomoć u hrani i otvaranjem dečijih i kuhinja za odrasle.

Podela hrane Narodna kuhinja Imaju misiju da smanje ljudsku patnju; Foto: V. Milić Niški Crveni krst učestvovao je u akcijama posle zemljotresa na Kopaoniku 1978. godinu, godinu dana kasnije posle iste ove nepogode u Crnoj Gori. 1979. godine posle bujičih poplava u Toplici, Kosanici i Doljevcu, u akciji spasavanja zavejanih putnika u blizini Niša godinu dana kasnije, posle poplava u Pirotskom okrugu i Vlasotincu 1988, kao i tokom poplava u Zagrebu 1989. godine.

Crveni krst Niša radio je i na ublažavanju posledica gladi i zemljotresa u svetu, te su pomagali 1981. godine palestinskom i libanskom narodu, gladnima u Africi 1985, a iste godine pomagali su Meksiku posle zemljotresa. Gladnoj deci sveta, navodi se, pomagali su 1988.


Motivacija za dobrovoljno davanje krvi

Davanje krvi Motivišu ljude da budu humani; ilustracija; Foto: Arhiva JVU periodu posle Drugog svetskog rata, a naročito nakon uvođenja transfuzije krvi kao metode lečenja pacijenata, Crveni krst kao svoj zadatak od 1953. godine, prihvatio je širenje znanja o transfuziji krvi, a iz tog zadatka nastala je aktivnost motivisanja dobrovljnih davalaca da daju krv.

Na dug i iscrpljujući rat u našem susedstvu, ali i sankcije i beznađe u kojima se našao čovek, koje je preraslo u duhovnu bedu, nateralo je Crveni krst da se pozabavi ljudskom dušom a to je iznedrilo aktivnost u vidu Centara za žrtve trauma i nasilja pogođenih ratom - navodi Prokopijević.

Na kraju, dodaje, zadatak Crvenog krsta od same pojave međunarodnog pokreta od sredine 19. veka je i traženje nestalih u ratu i miru, i spajanje porodica.

Crveni krst je član Međunarodnog pokreta Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, a trenutno u Nišu ima na hiljade volontera i među srednjoškolcima, kao i među starijom populacijom.


Preteča socijalnih ustanova

Iz Crvenog krsta Niš poteklo je više socijalnih ustanova u gradu, među kojima Dom za nezbrinutu decu, Hitnu pomoć, Dom za gluvonemu decu, Kućnu negu, Centar za socijalni rad.

Socijalna delatnost Crvenog krsta posle Drugog svetskog rata, ogledala se i u isplaćivanju novčane pomoći ugroženima, podeli hrane i higijene, siromašnima i isplaćivanju novčane pomoći žrtvama fasističkog terora.

Sve ove delatnosti preuzeo je Centar za socijalni rad, koji je formiran 1966. godine. Prema izveštajima Crveni krst je u periodu od 1945. godine, pa do formiranja Centra za socijalni rad, pružio pomoć 210.000 socijalno ugroženim građanima – navodi se.

Program Nedelje Crvenog krsta u Nišu

9. maj

Pripadnici 3. brigade Kopnene vojske i Crveni krst Niš sa Zavodom za transfuziju krvi Niš organizuju zajedničku akciju davanja krvi 9. maja u prostorijama Crvenog krsta Niš, ulica Obrenovićeva 39, sa početkom u 9 časova.

Cilj ove akcije je nastavak 140 godina duge saradnje između Vojske i Crvenog krsta. Akciji dobrovoljnog davanja krvi priključiće se i studenti Fakulteta za pravo, bezbednost i menadžment „Konstantin Veliki“ Niš.

10. maj

Promocija monografije Crvenog krsta Niš autora Stojana Prokopovića i Đorđa Stamenkovića – u zgradi Oficirskog doma od 13 sati.

11. maj

Podela nagrada pobednicima konkursa „Krv život znači“ i dodela priznanja za 35 davanja krvi dobrovoljnim davaocima krvi, u prostorijama Crvenog krsta Niš.

14. maj

U Dečjem centru u Čairu biće održana završna manifestacija programa Psihosocijalne podrške đacima osnovnih škola „Bubanjski heroji“, „Učitelj Tasa“ i „Ratko Vukićević“ sa izložbom i promocijom filma o Crvenom krstu autora Đorđa Bojanića iz škole „Bubanjski heroji“.

15. maj

Svečana Skupština Crvenog krsta. Svetski dan Crvenog krsta i Nedelja Crvenog krsta od 8. do 15. maja u 2018. godini biće obeleženi temom koju je opredelila Međunarodna federacija društava Crvenog krsta i Crvenog polumeseca “Svuda za svakog”, kojom se promoviše snaga i domet globalne mreže Crvenog krsta, kao i doprinos osoblja i oko 14 miliona volontera.

Inače, Svetski dan Crvenog krsta i Crvenog polumeseca, 8. maj je rođendan osnivača Crvenog krsta i Crvenog polumeseca Anrija Dinana.

Podeli sa prijateljima
Povezane teme:
Komentari
Poslednji komentari
  • Ivan Ognjanović

    08:30 // 9. 5. 2018.

    Na sajtu Crvenog krsta ne stoji nigde koja je procedura kod poklanjanja odece. Da li to znaci da ne prihvataju hranu i odecu vec samo pare, ili je nesto drugo u pitanju? Imam novu, nikad obucenu odecu i neku kratko nosenu koju bih oprao, opglao, spakovao... nista gore nego u second hand shop-u, sta cise, bolje je. A na sajtu nikakve informacije. Bezveze.

    • Поштовани,

      15:36 // 9. 5. 2018.

      У праву сте. Недостају ове врло битне информације. Колико ми је познато, стару или половну или неношену одећу и обућу ЦК не прима на поклон. Разлог је и мањак магацинског простора, али можда и чињеница да народ не поклања, већ баца старе, неопране и често неупотребљиве ствари Црвеном крсту. Из тог разлога не примају и дистрибуирају стару одећу и обућу. Потребно је ово моје сазнање проверити.

Pošalji komentar:

Vaš komentar će biti objavljen po odobrenju od strane administratora.

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon što ga odobri neko od naših administratora.

Ukoliko želite da Vaš komentar bude odmah objavljen, možete se prijaviti preko svog Google, Facebook, Twitter ili Yahoo naloga.

Došlo je do greške pri dodavanju komentara
Preostalo ti je 400 karaktera

Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti ovde: admin {at} juznevesti {dot} com.

KOMENTAR DANA

Iako je bilo tvrdo
probijeno brdo.
Probiće i rokove
uz cenovne skokove .

Tvrdo čitalac

Tekst: Probijeno brdo kod budućeg niškog bulevara, kraj radova do juna

Pronađite nas na: