Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

16:28, 7. 11. 2015.

| Društvo

Sokobanjski rakovi stizali do bečkog dvora

Autor:Marika ŽivkovićIzvor:Južne vesti
reka sokobanja
Čista voda na izvoru Moravice lepo stanište za rakove; foto: M. Živković

Bogatstvo Sokobanje pored čistog vazduha leži i u njenim nezagađenim vodama, pa su se rakovi iz obližnjih reka početkom prošlog veka izvozili širom Evrope u korpama od pruća. Posle mnogo decenija, u Moravici se opet vide rečni rakovi.

Kao najznačajniji vodotok sokobanjske kotline bistra Moravica pruža se u dužini od oko šezdeset kilometara ulivajući se u Južnu Moravu kod Aleksinca. Izvire u podnožju planine Device i sa još mnogo dubinskih izvora i čistih planinskih pritoka i rečica biva pogodno stanište za ribe i rakove. 

sokobanja-rakovi5 Moravica nekada obilovala rakovima, sada ih ima jako malo; foto: M. Živković Sokobanjski rakovi bili su poznati i traženi još pre Prvog svetskog rata. Prema mišljenju specijalista bili su odlični. Spadali su među najbolje i najukusnije na svetu i izvozili su se davne 1910. godine u Pariz, London, Monte Karlo. Kako su se brzo pročuli po kvalitetu, kupovani su i za bečki dvor.

Predsednik Opštine Mihailo Stojančević, poznat kao Mika Ćurčija, u „Politici“ od juna 1935. godine govorio je kako se rakovi iz Sokobanje izvoze.

Prvo se nahrane, stave se u mahovinu i transportuju u korpama od pruća. Tako odloženi ostaju sveži 24 časa – govorio je Stojančević.

sokobanja-rakovi Veliki broj izvora na izletištu Lepterija; foto: M. ŽivkovićPričao je kako se sa izvozilo nastavilo jer su ovdašnje vode čiste i nezagađene, da je od te delatnosti u istoj godini zarađeno oko 15 hiljada dinara, a da je zarada od prodaje u Sokobanji bila i duplo veća.

Jedni pletu korpe, drugi sakupljaju mahovinu, treći hvataju rakove i to iz Moravice od njenog izvora do iza Aleksinca. Degustatori ističu da su najbolji rakovi u gornjem i donjem toku reke. Najbolje se hvataju u 4 ujutru. Noću izađu na livadu da pasu. Zato ih je lako hvatati malim mrežama. Teški su 50 do 70 grama – objašnjavao je Mika.

Zanimljivo je kako su rakovi iz Sokobanje stizali u zapadnu Evropu te 1935. god. U korpama sa mahovinom rakovi su transportovani kolima do Žitkovca, pa potom brzim vozom do Beograda, otuda „aeroplanom“ do Pariza, a odatle za London i Monte Karlo.

sokobanja-rakovi2 Rakovi traže izuzetno čistu vodu, kao i zaklone poput kamenja i potopljenih stabala; foto: M. Živković Nakon rata rečni rakovi su nestali. Tada se, kažu, jedino zahvaljujući veštim i umešnim ribolovcima ovaj specijalitet mogao naći na trpezama bogatijih Sokobanjaca.

Danas u sokobanjskim restoranima na meniju nažalost nema rakova. U Moravici se nakon dužeg vremena oni ipak pojavljuju i iako u manjem broju, viđeni su na pojedinim izletištima. To potvrđuje da je ova sredina i dalje čista kako dolikuje jednoj ekološkoj opštini, koja je taj status dobila prva u zemlji 1992. godine.

​J​užne vesti će u narednom periodu predstaviti kvalitete i prirodne potencijale Sokobanje.

Tekstovi će se odnositi na pridrodne resurse uključujući hranu, životnu sredinu, tradiciju, prirodne lepote, istorijske i kulturne lokacije… Pokušaćemo da prezentujemo što više potencijala koje ovaj kraj nudi i po kojima je specifičan u Srbiji i svetu.

Ovi tekstovi su deo projekta “Sokobanja u srcu prirode” koji je finansiran iz javnih sredstava Opštine Sokobanja, a ima za cilj da u skladu sa Zakonom o javnom informisanju doprinese većoj vidljivosti Sokobanje i širem informisanju javnosti o ovom kraju.

Podeli sa prijateljima
Povezane teme:
Komentari
Poslednji komentari
  • Sale Jatak

    18:27 // 7. 11. 2015.

    Lep tekst, zaista i lepa reka. Dodao bih samo da je na salmonidnom delu Moravice (od izvora do Soko banje) trajno zabranjen izlov pastrmke a u celoj Srbiji je zakonom trajno zabranjen izlov obe vrste rakova (i potocnog i recnog) pa bi ipak trebalo obavestiti ljude i o tome. Iako su kazne velike, male planinske reke su uglavnom necuvane a narod je u Srbiji nazalost uglavnom gladan.

Pošalji komentar:

Vaš komentar će biti objavljen po odobrenju od strane administratora.

Vaš komentar je uspešno poslat i biće objavljen nakon što ga odobri neko od naših administratora.

Ukoliko želite da Vaš komentar bude odmah objavljen, možete se prijaviti preko svog Google, Facebook, Twitter ili Yahoo naloga.

Došlo je do greške pri dodavanju komentara
Preostalo ti je 400 karaktera

Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti ovde: admin {at} juznevesti {dot} com.

KOMENTAR DANA

Ne znam da li je Perišić geometar, arhitekta ili lekar.

Marina Matejević čitalac

Tekst: Perišić: Nova zgrada Hitne pomoći biće kod "Stop šopa"

Pronađite nas na: