

Svaka 25. osoba na svetu ima neku polnu bolest, pokazuje statistika Svetske zdravstvene organizacije.
I ne samo to, na dnevnom nivou se javi čak milion novih seksualno prenosivih infekcija, procene su ove organizacije.
Tako se na godišnjem nivou razvije više od 376 miliona novih slučajeva četiri infekcije – hlamidije, gonoreje, trihomonijaze i sifilisa.
U Srbiji je za godinu dana registrovano oko 900 slučajeva hlamidije, podaci su Instituta za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“.
Iz SZO kažu da su ovi podaci „poziv na buđenje“ i da nema mnogo napretka u borbi protiv ovih bolesti.
Simptomi polno prenosivih bolesti kod žena su pojačani sekret, mokrenje i krvarenje između ciklusa. Međutim, u mnogim slučajevima nema simptoma.
U ozbiljnim slučajevima hlamidije i gonereje, može da dođe do upale karlice i neplodnost kod žena, kao i kardiovaskularnih i neuroloških bolesti u slučajevima sifilisa.
„Primećujemo da nema napretka u zaustavljanju širenja polno prenosivih infekcija širom sveta“, kaže doktor Piter Salama iz SZO.
„Ovo je poziv na buđenje, potrebno je da svi, svuda, imaju pristup uslugama koje su im potrebne kako bi sprečili i lečili te bolesti“.
Iz Svetske zdravstvene organizacije dodaju da su najbolje preventivne mere – siguran seks, korišćenje kondoma i češće testiranje.

Simptomi hlamidije kod žena
Simptomi hlamidije kod muškaraca
* Institut za javno zdravlje Kragujevac
Bakterijske polne bolesti, u koje spada u hlamidija, mogu da se leče i lako dostupnim lekovima.
Međutim, lečenje sifilisa otežano je zbog nedostatka specifičnog penicilina, i došlo je do porasta slučajeva takozvane „super-gonoreje“, koju je gotovo nemoguće lečiti.
„Hitno moramo da smanjimo širenje infekcija i da uložimo novac u pronalaženje novih antibiotika i tretmana kako bismo zamenili lekove koji više ne pomažu“, kaže doktor Tim Džinks, direktor Wellcome’s Drug Resistant Infection programa.

Stručnjaci su posebno zabrinuti zbog porasta polno prenosivih bolesti koje su otporne na lekove.
Ako se podaci o infekcijama porede sa 2012. godina, zabrinjava i činjenica da nema značajnog pada u broju novih ili borbi sa postojećim infekcijama.
Brojke ukazuju na to da je među ljudima starosti između 15 i 49 godina u 2016. na svetskom nivou bilo:

Lečenje hlamidije je prilično jednostavno, jer je u pitanju polna bolest koja se može lečiti upotrebom antibiotika, savetuju iz Instituta za javno zdravlje Kragujevac.
„Prilikom primanja terapije, obolela osoba mora privremeno da prestane sa seksualnim odnosima, s obzirom da je i dalje zarazna i da može zaraziti svog partnera ili partnere, koji onda opet mogu zaraziti nju“, stoji među uputstvima ovog Instituta.
„Ne mogu se svi antibiotici koristiti protiv hlamidije. Kada započnete propisanu terapiju, pratite uputstva doslovce i vodite računa da je sprovedete do kraja. Ni slučajno nemojte prekidati uzimanje lekova samo zato što su simptomi nestali, već budite dosledni i sprovedite terapiju do kraja, inače će se hlamidija vratiti.“
Početna šteta koju uzrokuje hlamidija često ostaje nezapažena. Međutim, hlamidijaza može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, saveti su „Batuta“:
„Kod žena se nelečena hlamidijaza može proširiti na matericu i jajovode, izazivajući upalu male karlice (PID). PID često protiče bez simptoma, ali neke žene mogu imati bolove u stomaku ili maloj karlici. Čak i kada u početku protiče bez simptoma, PID može dovesti do trajnog oštećenja reproduktivnog sistema, dugotrajnog bola u karlici, nemogućnosti da zatrudnite i potencijalno smrtonosne vanmaterične trudnoće.“
Muškarci retko imaju zdravstvene probleme povezane sa hlamidijazom. Infekcija se ponekada širi na cev koja nosi spermu iz testisa, uzrokujući bol i groznicu. Nelečena hlamidijaza kod muškarca može biti uzrok sterilititeta, dodaju iz Batuta.
Takođe, nelečena hlamidijaza može povećati rizik za dobijanje ili prenošenje HIV-a, virusa koji uzrokuje AIDS.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0