Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

12:30, 15. 9. 2021.

| BBC News na srpskom

Međunarodni dan demokratije: Kako živi demokratija u Srbiji

Autor: BBC News na srpskom
Protestna šetnja u Nišu
FoNet/Kostadin Kamenov

Život za demokratiju sve je teži u Srbiji, pokazuje istraživanje nevladine organizacije Crta.

„Iako Srbija poseduje formalne karakteristike demokratije, ona to tokom protekle decenije u praksi prestaje da bude", zaključak je publikacije Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost (Crta).

Studijom je obuhvaćen period od 2010. do 2020. godine, a, prema navodima istraživača, zabeleženi su negativni trendovi u svim oblastima od značaja za funkcionisanje demokratije.

„Demokratiju smo shvatili zdravo za gotovo i deluje da smo se opustili.

„A kada ne obraćamo pažnju, dolaze aždaje iz mraka koje zavode na neki drugi put, koji nije demokratski", kaže menadžerka istraživačkog tima Crte Tamara Branković.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić često je i sam konstatovao da stanje u Srbiji „nije savršeno", ali da se radi na promenama.

„Počeli smo da unapređujemo stanje u oblasti vladavine prava, spremni smo da saslušamo kritike i savete po pitanju demokratije i korupcije.

„Postoje ozbiljni problemi kojima treba da se pozabavimo", rekao je Vučić u aprilu 2021. godine.

U izveštaju su posmatrane različite oblasti, od izbora i medija, do stanja političkih partija, ljudskih prava i civilnog društva.

Stanje demokratije u Srbiji tradicionalno se ocenjuje 15. septembra, na Međunarodni dan demokratije.

Izbori

Prema oceni Crte, nema osnovnog preduslova za demokratski poredak - slobodnih i poštenih izbora.

Ističe se da stranke na vlasti posle 2014. godine ostvaruju toliku prednost da izbori suštinski gube takmičarski karakter.

„Paralelno je opadalo učešće na izborima, kako pojedinačnih stranaka tako i birača.

„Trend nestajanja pluralizma kulminira 2020. godine posle bojkota izbora većeg dela opozicije", navodi se u izveštaju nevladine organizacije u odeljku o izborima.

Posle bojkota prethodnih izbora, međusobnih optužbi vlasti i opozicije, ali i stranaka unutar opozicije, u Srbiji su ove godine počeli pregovori vlasti i opozicije oko izbornih uslova, uz posredovanje evropskih parlamentaraca.

Nacrt radnog dokumenta koji je sastavljen u Briselu nije naišao na odobravanje ni vlasti niti opozicionih stranaka.

Deo opozicije potom je sastavio tekst „konačnog Sporazuma učesnika međustranačkog dijaloga" i poslao su ga evroparlamentarcima u Brisel.

Paralelno sa tim pregovorima, vode se i razgovori bez posredovanja međunarodnih delegacija - u Skupštini Srbije razgovara se o sličnim temama, ali na odvojenom koloseku.

„Mi imamo slobodne izbore.

„Ali nema takvih izbora u svetu na kojima bi građani glasali za (Zorana) Lutovca, (Mariniku) Tepić i (Dragana) Đilasa", rekao je nedavno predsednik Srpske napredne stranke Aleksandar Vučić.

protesti 18. 1. 2020.
BBC

U junu prošle godine održani su parlamentarni izbori kada je Srpska napredna stranka osvojila 60,65 odsto glasova.

Veliki deo opozicionih stranaka je bojkotovao izbore zbog, kako su navodili, „nefer izbornih uslova".

Organizacija za ljudska prava i promociju demokratije Fridom haus ocenila je takvu odluku dela srpske opozicije kao „tragičnu".

Ključno je da se uspostavi nekakva ravnoteža na političkom polju, kaže urednik publikacije Crte „Podrivanje demokratije: procesi i institucije u Srbiji od 2010. do 2020. godine", politikolog Dušan Spasojević.

„Bilo da je reč o političkim partijama koje će biti konkurenti Srpskoj naprednoj stranci ili da je reč o jačanju političkih institucija koje će kontrolisati izvršnu vlast", navodi on za BBC na srpskom.

Tako se u izveštaju Evropske komisije o napretku Srbije za 2020. godinu navodi da odsustvo opozicije ne vodi ka političkom pluralizmu u zemlji.

Način za poboljšanje, organizacija Crta vidi u ulaganju napora u unapređenje izborne administracije, funkcionisanja nezavisnih tela, rada medija, kao i u izmenama pravila i izbornog sistema.

„Nikada nećete moći da ispunite sve što vam neko zameri, sve što je neko tražio, to ne mogu ni sve evropske zemlje da ispune, ali najveći deo toga ćemo da se dogovorimo", rekao je predsednik Vučić u junu 2021. godine.

Beograd, 21. jun 2020.
BBC
Članovi Srpske napredne stranke slave nakon pobede na parlamentarnim izborima u junu 2020. godine

„Nedostaje odgovornost političara"

Pravna država podrazumeva pravni i politički sistem u kom svi građani moraju da se ponašaju u skladu sa zakonom.

„Na taj način se obezbeđuje odgovornost političara, koja može biti politička, pravna i odgovornost prema građanskom društvu.

„Posle promene vlasti 2012. godine (kada je SNS pobedila Demokratsku stranku na parlamentarnim izborima) urušene su osnove političkog i medijskog pluralizma, pa je Srbija kraj prošle godine dočekala bez opozicije u parlamentu i nezavisnih nacionalnih medija", navodi se u analizi Crte.

To znači da je vlast u Srbiji oslobođena bilo kakve političke odgovornosti, tvrde iz Crte.

Pravosudne institucije bi tu trebalo da su od pomoći, ali navodi se da su one pod kontrolom izvršne vlasti.

U izveštaju Evropske komisije, takođe, navodi se da obim stalnih političkih uticaja na pravosuđe pod sadašnjim zakonodavstvom ozbiljno zabrinjava.

Branković navodi da je odgovornost ta koja bi trebalo da doprinese promeni.

„Odgovornost u društvu uvek imaju oni koji donose odluke i raspolažu sa najviše resursa, oni koji imaju moć a to je Vlada.

„Mi vidimo da su tu zatvorena vrata i prozori za bilo kakav pomak i pokušaj da se nešto promeni", kaže menadžerka istraživačkog tima Crte.

Marginalizacija parlamenta

Napeta atmosfera ispred Skupštine Srbije
BBC
Napeta atmosfera ispred Skupštine Srbije na prošlogodišnjim protestima

Iako bi tri grane vlasti - izvršna, sudska i zakonodavna - trebalo da kontrolišu jedna drugu, navodi se da se neravnopravnost u izbornom procesu i prednost koju vladajuće stranke imaju tokom izbora prenosi i na najvažnije političke institucije.

„Dominacija izvršne vlasti i predsednika marginalizuje parlament", navodi se.

Dodaje se da je položaj parlamenta, koji ima zakonodavnu funkciju, degradiran zbog prikazivanja predsednika Srbije kao jedinog autoriteta u medijima.

„Sa koncentracijom moći u rukama izvršne vlasti, skupština je češće delovala kao instrument koji potvrđuje zakonodavne inicijative Vlade, umesto da vrši nadzor i poziva Vladu na odgovornost", navodi se u istraživanju.

Od 2005. do 2010. godine Vlada je u proseku predlagala oko 62 odsto zakona i drugih akata, da bi se u periodu od 2016. do 2020. taj udeo povećao na 97 odsto usvojenih zakona.

U istraživanju se ističe da su zakoni najčešće „projurili" kroz skupštinu, bez značajnog angažovanja poslanika, uz često i neopravdano pribegavanje hitnim procedurama prilikom usvajanja.

Ishitrenost važi i za ugovaranje odbora i plenarnih sednica skupštine, čime se poslanicima ostavljalo malo vremena za pripremu za debatu o aktima o kojima bi trebalo da se diskutuje.

„Nema više donošenja zakona po hitnom postupku, osim izuzetaka kad su u pitanju interesi države, a zakon u budžetu više neće biti spajan sa drugim tačkama dnevnog reda", obećao je u novembru 2020. godine predsednik parlamenta Ivica Dačić.

Partije se menjaju, ali političari ne

Vučić i Nikolić
ANDREJ ISAKOVIC
Sadašnji i bivši - Vučić se te 2008. godine nekoliko nedelja premišljao da li da ostane uz Šešelja ili ode sa Nikolićem

Političke partije zauzimaju glavnu ulogu u političkim procesima.

Međutim, Crta navodi da partijski sistem nije stabilan i da partije ne uživaju visoko poverenje među građanima.

Spasojević kaže da to dovodi do lake promenljivosti partijske scene.

„Sa druge strane, lideri i uža rukovodstva stranaka pokazuju neobičnu stabilnost, pa se na sceni danas i dalje nalaze političari sa samog početka partijskog pluralizma", navodi on.

Pluralizam u Srbiji je zaživeo 1990. godine sa prvim održanim višestranačkim izborima.


Kratka istorija višestranačja u Srbiji:


Spasojević dodaje da je politički, ali i medijski prostor za nove stranke sužen.

Kaže da će se posle najavljenih parlamentarnih izbora 2022. dobiti jasnije procene da li postoji sposobnost opozicije da se organizuje i ospori vlast.

Negativni trendovi se prelivaju

U izveštaju se navodi da je posebno zabrinjavajuće što se negativni trendovi iz političke prenose i na druge sfere društva.

„Medijska sfera je pod snažnim uticajem izvršne vlasti, dok civilno društvo gubi reprezentativnu i kontrolnu ulogu", navodi se.

U izveštaju Evropske komisije o napretku primećeno je da je manji broj medija koji su nudili alternativna gledišta, te da nije postignuta protivteža.

„To je kompromitovalo raznovrsnost političkih stavova dostupnih preko tradicionalnih medija, preko kojih najveći broj glasača dobija informacije", navodi se.

Dodaje se i da su građani uglavnom pasivni i da se retko priklanjaju aktivizmu.

Ipak, Branković kaže da se to menja u poslednjih nekoliko meseci.

„Imali smo organizovanje građana oko važnih ekoloških problema.

„To su trenuci u kojima vidimo da građani nisu odustali od toga da se bore za prava, čistiji vazduh, bolju životnu sredinu i ljudska prava", kaže ona.


Zašto se u Srbiji ponovo protestuje zbog vazduha:


U tome je ključ, kaže ona.

„Ne smemo da upadnemo u apatiju i dignemo ruke, jer tek tada neće biti mogućnosti za promenu.

„Ali promena ne može da se desi preko noći - potreban je uporan rad i birači koji traže odgovornost za donošenje odluka, koji hoće da kažu stop korupciji i da traže transparentnost", navodi.

Dodaje da je nužno decu od malena učiti šta je demokratija.

„Naš obrazovni sistem ne prepoznaje da mi pravimo građane - građanin se postaje, a ne rađa.

„Potrebno je da postoji dogovor između svih, želja i volja da se stvori demokratsko društvo u Srbiji", kaže.


Crta je osnovana 2002. godine sa misijom da doprinese uspešnoj tranziciji zemlje u razvijeno demokratsko društvo nakon pada Slobodana Miloševića sa vlasti 2000. godine.

U saradnji sa još četiri organizacije, pokrenuli su inicijativu Otvoreni parlament sa ciljem praćenja rada poslanika i povećanje stepena javnosti rada Narodne skupštine.

Od 2016. godine se bave posmatranjem izbora na nacionalnom i lokalnom nivou.

Međunarodni dan demokratije obeležava se od 2007. godine na inicijativu Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koja je tom prilikom pozvala sve članice, vladine i nevladine organizacije da ubuduće taj dan obeležavaju kao dan borbe za ostvarenje demokratskih ideala.


Pratite nas na Fejsbuku i . Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Podeli sa prijateljima
KOMENTAR DANA

Ne znam da li je Perišić geometar, arhitekta ili lekar.

Marina Matejević čitalac

Tekst: Perišić: Nova zgrada Hitne pomoći biće kod "Stop šopa"

Pronađite nas na: