

Blistavom, kontroverznom Silviju Berluskoniju – četvorostrukom premijeru i ključnom koalicionom partneru u aktuelnoj italijanskoj vladi – mnogi su zavideli ili su mu se divili, prezirali i ismevali dugi niz godina.
Nadimak Vitez (Il Cavaliere) neće baš lako biti zaboravljen kod kuće.
A Berluskoni je udario neizbrisiv pečat i na evropsku politiku.
Pratila sam njegovu političku karijeru od samog početka – kasnije kao novinar, ali prvo kao studentkinja.
Pisala sam univerzitetsku disertaciju „Nezaustavljivi uspon Silvija Berluskonija“ pošto je pobedio na prvim izborima 1994.
Berluskoni je te godine jednostavno izazvao politički zemljotres u Evropi, čiji će naknadni potresi još odjekivati dugo i posle njegove državne sahrane u sredu.
Devedesetih godina prošlog veka izgledalo je revolucionarno imati na čelu važne članice EU i NATO poslovnog tajkuna, bivšeg pevača na kruzerima i čoveka kojem politika očigledno nije karijerni poziv političara bez karijere.
To je bilo vreme političkog produbljivanja evropskog projekta usredsređenog na Brisel, ali Berluskoni je gurao više nacionalistički, narativ tipa „Italija na prvom mestu“.
Neko u prostoriji me je obavestio da je jednom rekao liderima EU na samitu da bi trebalo više da govore o ženama i fudbalu.
Kod kuće, Berluskoni je ušao u koalicionu vladu sa postfašističkom krajnjom desnicom – do tada je ovo bio tabu u posleratnoj Italiji.
To je postfašističku desnicu učinilo društveno prihvatljivijom.
Bio je namerno politički nekorektan, tvrdeći da govori jezikom „običnih ljudi“.
Takođe se nije izvinio zbog korišćenja vlastite medijske imperije kao prednosti u odnosu na političke protivnike.
Takođe je pokazao očigledno zanemarivanje pravosuđa, kasnije je pokušao da promeni italijanski zakon kako bi sam izbegao krivično gonjenje.
Da li vam ovi Berluskonijevi potezi zvuče poznato?
On je, po mnogo čemu, otac modernog populističkog nacionalizma u Evropi.
Sastojci njegovog političkog koktela su očigledni u brojnim ambicioznim desničarskim političarima i političkim pokretima širom kontinenta.
Razmislite: Mađarski premijer Viktor Orban – koji je javno oplakivao Berluskonijevu smrt, kao i predstavnici austrijskih vlasti, te Marin Le Pen iz Francuske i još mnogi drugi.
Takođe možete povući paralele i dalje – sa Donaldom Trampom, bivšim predsednikom Amerike, na primer, kome se Berluskoni divio.
Imao je sklonost prema moćnim političarima, poput Vladimira Putina, sa kojim je bio veliki prijatelj.
Čak se navodi da je ruskom lideru poklonio jorgan sa odštampanim licima obojice.
Kada je u ponedeljak čuo za Berluskonijevu smrt, predsednik Putin ga je opisao kao „dragu osobu, pravog prijatelja“.
Sušta suprotnost od toga su bili njegovi često oštri odnosi sa tradicionalnim prijateljima Italije, Nemačkom i Francuskom.
Ta bliskost sa Moskvom zabrinula je saveznike Italije, posebno posle invazije na Ukrajinu, kada je Berluskoni opet bio u koalicionoj vladi.
U Briselu, u sedištu Evropske unije, na njega su gledali sa podsmehom i prezirom.
Uprkos retorici, hiperbolama i gotovo nemilosrdnom optimističkom nastupu – čak i kada je Italiju pogodila ekonomska kriza 2008. – Berluskoni nije uspeo da poboljša bogatstvo zemlje ili da je čak radikalno promeni.
Umesto toga, prava promena koju je doneo bila je uticaj i ohrabrivanje nove generacije ambicioznih političara u široj evropskoj političkoj areni.
Pogledajte video
Pratite nas na Fejsbuku, i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0