Južne vesti - Leskovac, Niš, Pirot, Prokuplje, Vranje - vesti iz južne Srbije

14:24, 3. 9. 2020.

| BBC News na srpskom

Protesti u Bugarskoj: Od plaže u Burgasu do nasilja pred Narodnom skupštinom u Sofiji

Autor: BBC News na srpskom
epa bugarska 2
EPA

Više od 50 ljudi je povređeno, a više od 100 uhapšeno na protestu u glavnom gradu Bugarske gde demonstranti već 56 dana protestuju protiv vlade premijera Bojka Borisova.

„Današnji protest bio je kao nijedan do sada", kaže za BBC na srpskom Antonija Sivikova govoreći o protestu ispred Narodne skupštine Bugarske gde su se 2. septembra okupile hiljade ljudi.

Sivikova, nastavnica nemačkog jezika i vlasnica male porodične firme, na ulicama je već dva meseca.

Demonstranti su se okupili ispred zgrade Narodne skupštine u Sofiji prvog dana zasedanja parlamenta nakon letnje pauze kako bi protestovali protiv plana vladajuće partije da izglasa novi Ustav.

Već skoro dva meseca demonstranti širom Bugarske traže ostavku Borisova i glavnog tužioca Ivana Geševa, nezadovoljni načinom na koji se Vlada bori sa korupcijom.

„Bila sam na svakom protestu. Mislim da je protest jedini način da se izrazi nezadovoljstvo - ako niste član vladajuće partije, ako ne podržavate vladu, nemate prava da kritikujete", kaže Sivikova.

Dok je vladajuća partija u parlamentu pokušavala da obezbedi većinu za promenu ustava, a predsednik Bugarske Rumen Radev pozivao premijera Borisova da podnese ostavku, demonstranti su zgradu Skupštine i policiju gađali jajima, paradajzom i kamenjem.

Policija je odgovorila suzavcem.

„Demonstranti ne žele da sadašnja vlast menja ustav. Organizatori su juče objavili da protesti više neće biti mirni", kaže za BBC na srpskom Lilija Mustakova, novinarka televizije Nova TV iz Sofije.

Antonija Sivikova
Antonija Sivikova

Izmene Ustava - „taktika odugovlačenja" i okidač za nasilne proteste

Taktika odugovlačenja - ovako plan vlade o izmenama Ustava opisuje Dimitar Bečev, profesor Univerziteta Severne Karoline i istraživač Atlanskog saveza.

„Svi vide predlog premijera Borisova o novom Ustavu kao odlaganje kako bi vlada izdržala do sledećih redovnih izbora", kaže Bečev za BBC na srpskom.

Redovni parlamentarni izbori bi u Bugarskoj trebalo da se održe u martu 2021. godine.

Borisov, koji je već treći put obavlja funkciju premijera Bugarske, nakon nedelja protesta u Sofiji i drugim gradovima Bugarske, obećao je da će podneti ostavku kada Skupština izglasa predlog o izmenama Ustava.

Glavni cilj ustavnih promena trebalo bi da bude jačanje nezavisnosti pravosuđa.

Međutim, ni predlog izmena Ustava, ni rekonstrukcija vlade koja je usledila nakon izbijanja protesta, kada je smenjeno četvoro ministara, nisu umirili demonstrante.

Sivikova je drugi dan septembra provela pred zgradom Narodne skupštine jer ne veruje da sadašnja Vlada ima dovoljno stručnjaka koji bi mogli da izmene Ustav na pravi način.

„Poverenje u Vladu ne postoji i jedino što želimo da vidimo je ostavka sadašnje vlasti", kaže.

Cilj demonstranata su slobodni izbori, dodaje.

„Želimo da premijer Bojko Borisov i javni tužilac Gešev podnesu momentalne ostavke i da se oformi ekspertska prelazna vlada kako bi se organizovali fer izbori", kaže.

„Ustavne promene trenutno nisu potrebne Bugarskoj. Umesto takve diverzije, potrebni su regularni izbori na kojoj će ljudi odlučiti o vlasti", smatra Bečev.

Antonija 2
Antonija Sivikova

Od plaže u Burgasu do nasilja pred narodnom skupštinom

Protesti u Bugarskoj počeli su 9. jula nakon što je glavni tužilac Ivan Gašev naredio pretres kancelarije predsednika Rumena Rudena i hapšenje dvoje njegovih saradnika osumnjičenih za trgovinu uticajem.

Hiljade ljudi tada je izašlo je na ulice u znak protesta protiv Gaševa i vlade Bojka Borisova koje su optužili za povezanost sa tajkunima i korupciju.

Predsednik Rumen Radev, koji dolazi iz redova opozicione Socijalističke partije, stao je na stranu demonstranata i već skoro dva meseca poziva premijera Bojka Borisova da podnese ostavku.

„Radev je novo lice u bugarskoj politici. Pokušava da se pozicionira kao neko ko se obraća širokim slojevima društva", kaže profesor Bečev.

Nezadovoljstvu je doprineo i događaj koji se odigrao dva dana pre pretresa Radeve kancelarije, na plaži nedaleko od primorskog grada Burgas.

Bivši ministar pravde i vođa opozicione partije Demokratska Bugarska Hristo Ivanov 7. jula je sa još dvojicom ljudi čamcem pristao na plažu na Crnom moru, koja se nalazi nedaleko od vile Ahmeda Dogana, nekadašnjeg vođe turske manjinske partije Pokret za prava i slobode (MRF).

Cilj im je bio da na plaži ostave bugarsku zastavu.

Zastava je završila u moru - bacili su je pripadnici obezbeđenja koji čuvaju ovu javnu plažu.

U prenosu uživo na Fejsbuku, Ivanov je tada rekao da je cilj postavljanja zastave bio da se „plaža vrati narodu" i ukaže da bugarsku vladu „kontroliše Deljan Pejevski".

Pejevski, biznismen i vlasnik velikog broja medija u Bugraskoj, takođe je član Pokreta za prava i slobode, opozicione stranke koju su Ivanov, a kasnije i demonstranti na ulicama Bugarske, optužili da „upravlja vladom iz senke".

„Partija za prava i slobode koja podržava etničke Turke i muslimane godinama unazad je formalno ili neformalno bila deo različitih vlada i njeni članovi su uspeli da izgrade poslovno carstvo", objašnjava profesor Bečev.

Nakon rekonstrukcije vlade sredinom jula, vladajuća partija Bojka Borisova, Građani za evropski razvoj Bugarske, saopštila je da su promene u vladi bile neophodne „kako bi se eliminisale sumnje da je partijom upravljaju MRF i Pejevski", preneo je Radio slobodna Evropa.

„Pejevski ima medijski konglamerat i mnogi ljudi u Bugarskoj ga vide kao simbol problema zarobljene države sa kojim se Bugarska suočava", kaže Bečev.

Ovo nije prvi put da Bugari protestuju zbog Pejevskog.

Hiljade ljudi izašlo je na ulice 2013. godine kada je imenovan na mesto šefa Državne agencije za nacionalnu bezbednost, podseća Bečev.

„Kada su demonstranti tada upirali prstom na Pejevskog, to je činila grupa mladih, obrazovanih ljudi iz urbanih sredina i niko na to nije obraćao pažnju", kaže.

Za sedam godina, situacija na ulicama Bugarske se promenila, dodaje.

„Danas protestuju i mladi i stari - mnogo više ljudi se probudilo iz različitih segmenata društva", kaže Bečev.

Demonstranti ne planiraju da odustanu uprkos sukobima

Bugarska 2
EPA

Novinarka Mustakova kaže da se atmosfera na ulicama, za skoro dva meseca, koliko traju protesti, menjala.

„Na početku, bilo je mnogo mladih ljudi - bili su glavna pokretačka snaga. Međutim, danas je na ulicama ogroman broj ljudi različitih profila", kaže.

Početkom jula, demonstranti su postavili kampove na glavnim saobraćajnicama Sofije i danima blokirali saobraćaj.

„Blokade su stvorile probleme i tenzije. Vremenom je mnogo ljudi postalo nervozno zbog blokada i počele su razmene teških reči jer je život u Sofiji stao", kaže.

Sukobi ispred zgrade Skupštine 2. septembra eskalacija su tenzija koja se stvara već nedeljama unazad, smatra.

„Ovo je prvi put da vidimo nasilje na ulicama i uhapšeno je mnogo ljudi. Policija je saopštila da je veliki broj njih već bio hapšen. To nam pokazuje da među demonstrantima ima ljudi koji su na ulicama da bi provocirali", kaže Mustakova.

Na jednom od protesta Mustakova je napadnuta, zajedno sa kolegom snimateljem sa kojim je izveštavala.

„Bilo je veče kao i svako drugo na protestu, međutim, grupa provokatora je skrenula pažnju na mene i kolegu snimatelja", priča.

Seća se da ih je opkolila grupa ljudi koji su ih verbalno napali.

„Pokušali su da stvore utisak da smo mi provokatori koji su tu da dignu tenzije", priča.

Uz pomoć policije uspeli su da napuste protest.

„Mnogo ljudi je odustalo od protesta baš zbog ovakvih provokacija i nasilja", dodaje.

Posle protesta 2. septembra, društvene mreže su preplavili snimci sukoba policije i demonstranata.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Bugarske saopštilo je da policija koristila samo neophodnu silu da bi razbila demonstracije.

Portparol Evropske komisije saopštio je da Evropska unija prati razvoj situacije u Bugarskoj i da sila koju nadležni koriste da bi smirili demonstracije mora biti umerena.

Sivikova ne namerava da prestane da odlazi na proteste.

„Većina demonstranata je pozivala na miran protest, ali bilo je ljudi koji su dizali tenziju, i to nije lice protesta u Bugarskoj", kaže.

Uprkos sukobima, smatra da je važno da izađe na ulicu.

„Mislim da je važno da nas bude što više jer naša zemlja izgleda zavisi samo od nas. Čini se da je Evropska unija zaboravila na svoje principe i na nas. Sami smo", ljuta je Sivikova.

Mustakova kaže da demonstranti na Fejsbuku najavljuju da će nastaviti sa protestima.

„Niko ne zna kuda će ovo otići, ostaje nam samo da pratimo dešavanja dan za danom", kaže.


Pratite nas na Fejsbuku i Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]

Podeli sa prijateljima
KOMENTAR DANA

Prijaviš korpuciju protiv SNS funkcionera SNS agenciji, SNS tuzilaštvo podnese tužbu SNS sudu. Pa ovo bre ni Monti Pajton ne bi smislio.

Srboljub čitalac

Tekst: Niš dobio kancelariju Agencije za sprečavanje korupcije, Sotirovski kaže - dokaz da se gradska vlast ne plaši

Pronađite nas na: