U ponedeljak, šestog jula, napustio nas je velikan čija će muzika nastaviti da oslikava scene u kultnim filmovima, reklo bi se, jednako vešto kao i kamera.
Enio Morikone, ili skraćeno „Maestro", kako su ga zvali u njegovom rodnom Rimu, preminuo je u 91. godini.
Italijanski kompozitor je tokom karijere duge sedam decenija napisao muziku za više od 500 filmova. On je davao auditivni element špageti vesternima, a mnogi smatraju da je upravo i njegova zasluga što su italijanski filmovi o divljem zapadu stvorili zvezdu od Klinta Istvuda.
- „Adio, maestro": Enio Morikone - život u fotografijama
- Slavni kompozitor Enio Morikone preminuo u 91. godini
- „Kako je moje violončelo postalo Džoker Hoakina Finiksa“
Nakon gledanja filmova koje je krasila Morikoneova muzika, često bismo danima pevušili njegove melodije. Bilo jednom u Americi, Nesalomivi, Bioskop paradizo, Stvor, Misija, lista je jednostavno predugačka.
Morikone je komponovao i za neke od najpoznatijih fiktivnih porodica, poput Sopranovih i Simpsonova.
Na društvenim mrežama su se u ponedeljak čule Morikoneove kompozicije.
Virtuoz iz Italije bio je inspiracija mnogim stvaraocima u Srbiji, kojoj god umetnosti se priklanjali, a svi oni su se od Morekonea oprostili na način na koji dolikuje jednom maestru.
Uspomena iz Jugoslavije
„Ukoliko je blaženo počivša Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imala neki saundtrek, za mene je to bila špica 7 TV Dana, čiju je podlogu činio Morikoneov Farewell to Chayenne - istina, blago ubrzan", kaže za BBC na srpskom Marko Stojanović, strip scenarista.
„I danas mogu da vidim nojeve koje dižu glavu, pištolj koji klizi šankom i, naravno, završni kadar iz sleta povodom proslave Dana mladosti."
„I danas mogu da čujem Morikonea - utkao se u jednu epohu, da, ali i u milione i milione mladosti."
Važan životni saundtrek
„Morikoneova muzika je važan saundtrek u životu svakog filmofila. Pogotovo nas koji smo u nežnim godinama išli u bioskop da ko zna koliko puta pogledamo Bilo jednom u Americi", kaže za BBC Jelena Đurović, urednica sajta Agitpop, koja je ovaj film gledala 11 puta.
„Ovo je svakako moj omiljeno ostvarenje koje se bavi mafijom i ubrajam ga u TOP 5 najboljih filmova ikad."
„Da li bi Nudls (De Niro) i Debora (MekGavern) bili toliko zaljubljeni bez Morikonea? Smrt malog Dominika para srca jer upravo nežnost siringe odzvanja ulicama Bruklina. Taj most od tada više nisu samo Geršvin i Vudi Alen iz filma Menhetn… Morikone i Leone, školski drugari, oslikavaju ikonu Njujorka na drugačiji način i postaju njeni vlasnici za filmsku večnost."
„Morikoneov uticaj seže do Mančestera. Početkom osamdesetih godina XX veka basista Piter Huk je gledao Za šaku dolara i oduševio se muzikom. Pokušao je da da omaž i tako je nastao najčuveniji elektro-pop rif, početak pesme Blue Monday benda New Order.
Film kao podloga za muziku
„Filmovi za koje je Morikone radio muziku slobodno mogu samo da se slušaju, ne moraju da se gledaju", napisao je pisac Ivan Branković, podelivši jednu od najčuvenijih scena sa Klintom Istvudom.
„Od Morikonea volim celokupan opus, a možda sam emotivno najviše vezan za film Dobar, Loš, Zao, jer sam ga imao na jednom DVD-u pre dvadesetak godina", kaže Branković za BBC.
„Iz istog razloga sam ga gledao nebrojeno puta. I uvek sam imao utisak da je film snimljen kao podloga muzike, a ne obrnuto".
Sinonim za filmsku muziku
„Morikone na italijanskom znači filmska muzika. I na engleskom. I na francuskom. I na španskom. I na svim ostalim jezicima", napisao je na svom Fejsbuk profilu Vladmir Skočajić Skoča, novinar i muzički kritičar.
„Niko to nije uradio sa svojim imenom. Otišao je najveći. Farewell, maestro."
Skočajić se u pisanju često osvrtao na Morikoneovo stvaralaštvo.
„Oduvek sam najviše odlepljivao na kompozitore koji spajaju umetnost i pop melodije na način na koji to rade Bart Bakarak i Henri Manćini, no za razliku od njih, Enio je žanrovski mnogo raznovrsniji i kompletniji", napisao je Skočajić pre tri godine.
„I mnogo dugovečniji. Kako je aktivan šest decenija, jasno je da nijedan filmski kompozitor nije imao veći uticaj na muziku generalno", ocenio je.
Poslednji pozdrav od fanova
„Danas je umro Enio Morikone, genije filmske muzike, možda jedan od najboljih", napisala je korisnica Fejsbuka Vesna Pantelić Vukadinović.
„Za mene će to ime uvek biti sinonim najbolje filmske muzike uopšte, a za vesterne definitivno bez konkurencije."
„Neka počiva u miru veliki muzički genije Enio Morikone. Zbog njega je ovaj svet bar malkice postao lepši, ukrasila ga je njegova muzika."
Ali ne samo što je ljudima pružio saundtrekove detinjstva ili čak života, Morikone je i mnoge inspirisao na stvaralaštvo.
Jedan od njih je i Miloš Petković, pisac fantastike, kome je Morikone u nekom trenutku pomogao da izmašta neverovatne svetove, priče i likove.
„Jedan od najvećih kompozitora svih vremena, neprevaziđeni Enio Morikone, preminuo je u 91. Godini. Za koliko je meni dragih filmova upravo on potpisao muziku, i koliko sam puta pisao uz muziku koju je stvarao... Legendo, počivaj u miru", napisao je Petković na Fejsbuku.
Ko je bio Enio Morikone?
Morikone je rođen 10. novembra u 1928. godine u Rimu.
Muziku je zavoleo još kao dečak, a ljubav prema ovoj umetnosti usadio mu je otac, trubač, naučivši ga da svira brojne instrumente.
Morikone je navodno komponvao već sa šest godina.
Filmsku muziku počeo je da piše pedesetih godina, mahom za italijanske komedije.
Svetsku slavu stekao je radeći na vestern filmovima Serđa Leona, a nakon toga počinje da komponuje muziku za različite žanrove.
Prvog počasnog Oskara dobio je 2007. godine, a tek mu je Tarantinova Omražena osmorka iz 2016. godine donela nagradu američke filmske akademije za najbolju muziku.
Strastveni navijač fudbalskog kluba Roma, govorilo se da je Morikone danima ostajao u stanu komponujući, ali ne za nekim instrumentom, već za pisaćim stolom.
Maestro je, navodno, muziku čuo u svojoj glavi, često je komponujući samo na osnovu scenarija, nekada i za 20 filmova godišnje.
Nikada se nije odselio iz Rima.
Ljubitelji Morikoneove muzike oprostili su se od njega i na Tviteru.
Jedan korisnik ga je nazvao tvorcem „nezaboravnih muzičkih dela".
Otišao je Enio Morikone, vanvremenski čovek , tvorac nezaboravnih muzičkih dela i melodija. Sa njegovom muzikom filmovi su postajali večni.
— Miloje P (@MilojePatenkov)
Zbogom maestro👏👏👏 pic.twitter.com/4sFPwFlf8IOtišao je Enio Morikone, vanvremenski čovek , tvorac nezaboravnih muzičkih dela i melodija. Sa njegovom muzikom filmovi su postajali večni.
— Miloje P (@MilojePatenkov) July 6, 2020
Zbogom maestro👏👏👏 pic.twitter.com/4sFPwFlf8I
Drugi su se zahvalili za sve „nezaboravne note".
Preminuo je veliki Enio Morikone. Ostavio je nezaboravne note u našoj krvi, u našim damarima. Večna mu slava i hvala za sve dobro što je učinio za čovečanstvo. pic.twitter.com/WPwPELdeIP
— Zoran (@Zoran54272446)Preminuo je veliki Enio Morikone. Ostavio je nezaboravne note u našoj krvi, u našim damarima. Večna mu slava i hvala za sve dobro što je učinio za čovečanstvo. pic.twitter.com/WPwPELdeIP
— Zoran (@Zoran54272446) July 6, 2020
Nekima je bio kao član porodice.
Najbolji su umrli u 92. godini. Moj đed i Morikone. Dva najslađa đeda na svijetu.
— Pauna Varagić Ćosić (@PaunaVaragic)Najbolji su umrli u 92. godini. Moj đed i Morikone. Dva najslađa đeda na svijetu.
— Pauna Varagić Ćosić (@PaunaVaragic) July 6, 2020
U očima mnogih, Enio Morikone ostaće besmrtan.
Enio Morikone je besmrtan. Svima danas na pamet padaju “Dobar, loš, zao”, “Za šaku dolara” ili “Nedodirljivi”, ali ne treba zaboraviti da je komponovao i za filmove Veljka Bulajića i Aleksandra Petrovića. Naravno, radio je i na Tornatoreovim filmovima, koje uvijek izdvajam.
— Miloš Prelević (@MilosPrelevic)Enio Morikone je besmrtan. Svima danas na pamet padaju “Dobar, loš, zao”, “Za šaku dolara” ili “Nedodirljivi”, ali ne treba zaboraviti da je komponovao i za filmove Veljka Bulajića i Aleksandra Petrovića. Naravno, radio je i na Tornatoreovim filmovima, koje uvijek izdvajam.
— Miloš Prelević (@MilosPrelevic) July 6, 2020
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom . Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]
20. 4. 2024.
Želeo bih da zahvalim ovoj vlasti jer su od prosečnog niškog vozača napravili veoma veštog vozača koji zaobilazi rupe poput profesionalnih trkača. Saobraćaj je bezbedniji jer vozači, da ne bi oštetili vozila, moraju mnogo dobro da voze.
Savetnik čitalac