

Izborna utakmica među tužiocima obilovala je napetošću, podelama i svetlima reflektora, kao da je u pitanju fudbalska.
Umesto klupskih boja, javnost je igrače iz različitih tužilačkih kancelarija svrstala u dva tima – tim Dolovac i tim Stefanović.
Jedan ima navodnu podršku Zagorke Dolovac, vrhovne javne tužiteljke, a drugi Nenada Stefanovića, glavnog tužioca Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, iako niko od njih nije bio kandidat na izborima.
Visoki savet tužilaštva (VST), najviša tužilačka institucija u Srbiji, dobio je pet novih članova, a pobedu je odneo tim Dolovac.
Četvoro od petoro izabranih članova podržava vrhovna javna tužiteljka, a peti, Predrag Milovanović, koji je reizabran na ovu funkciju, nema podršku ni od Dolovac, ni od Stefanovića, kaže Katarina Golubović iz Komiteta pravnika za ljudska prava (JUKOM), za BBC na srpskom.
Takav ishod pravnica naziva „pobedom za podelu vlasti“, jer javno tužilaštvo sada ima „jasan kapacitet da pregovara sa izvršnom vlašću oko ključnih odluka“.
Pravo glasa na izborima imalo je 762 javna tužioca, od kojih je to pravo iskoristilo čak 97 odsto, ukupno 740 njih, navodi se u saopštenju VST.
Rezultatom izbora Dolovac „zadržava uticaj u javnotužilačkoj organizaciji i VST“, tvrdi Nenad Stefanović, glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Ali, kako kaže, to je „privid uticaja“ jer rezultati „pokazuju da je izgubila legitimitet struke“.
Izbore je kritikovao i predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji tvrdi da su oni pokazali da 60 odsto javnih tužilaca ne podržava izabrane kandidate.
Veće je „na strani države, na strani profesije“, uveren je.
Pogledajte video: Hiljadu studentskih pisama za Zagorku Dolovac – ‘istražite uzrok novosadske tragedije’
Visoki savet tužilaštva ima 11 članova.
Pet članova bira se iz reda javnih tužilaca – jedan iz Vrhovnog javnog tužilaštva, jedan iz apelacionih javnih tužilaštava, Javnog tužilaštva za ratne zločine i Javnog tužilaštva za organizovani kriminal (JTOK), jedan iz viših javnih tužilaštava i dva iz osnovnih javnih tužilaštava.
Ministar pravde Nenad Vujić i vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac su na osnovu funkcije koje obavljaju automatski članovi saveta.
Još četiri člana iz reda „istaknutih pravnika“ bira Skupština Srbije.
Predsednika Saveta na mandat od pet godina biraju članovi i on mora biti jedan od članova koji je u ovo telo dolazi iz reda javnih tužilaca.
Potpredsednik Saveta takođe ima petogodišnji mandat, ali njega biraju članovi ovog tela i mora da bude jedan od članova koje je izabrala skupština.
Ovogodišnji izbori su važni i u javnosti su bili ispraćeni zato što su važne nadležnosti VST, smatra Katarina Golubović.
„To je pre svega izbor javnih tužilaca i visokih javnih tužilaca, onda i utvrđivanje njihove disciplinske odgovornosti, odluke o njihovom napredovanju ili razrešenju.
„VST bi morao i da stane u zaštitu samostalnosti javnih tužilaštva, koju u prethodnih godinu dana napada izvršna vlast“, objašnjava pravnica.
Velika pažnja koju su ovogodišnji izbori izazvali pokazuje da su oni „bitni za politička dešavanja u Srbiji“, smatra Golubović.
„Pre svega, zbog postupaka koji se vode protiv predstavnika izvršne vlasti, ali i zbog toga što javno tužilaštvo može da bude instrument vlasti za zastrašivanje građana“, dodaje.
O ključnim odlukama, ipak, članovi iz redova tužilaca neće moći sami da odlučuju.
„Međutim, sada je javno tužilaštvo u dobroj poziciji da donosi kompromisne odluke, ali u korist javnog tužilaštva“, smatra Golubović.
Od petoro javnih tužilaca koji su u prethodnom sazivu bili članovi saveta to će posle izbora biti i dalje samo Predrag Milovanović.
Milovanović je zamenik javnog tužioca u Drugom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu, a 42-godišnji pravnik je kao pripravnik i tužilački pomoćnik radio je i u Prvom i Trećem osnovnom javnom tužilaštvu, navodi se u njegovoj biografiji.
Milovanovićevu kandidaturu podržalo je Udruženje javnih tužilaca Srbije, čiji je član od 2016. godine, a pet godina je bio i predsednik Upravnog odbora tog udruženja.
U novembru, prilikom pokušaja izbora novih 88 tužilaca na različitim nivoima u Srbiji, Milovanović nije prisustvovao sednici saveta, zbog čega je došlo do njegove javne rasprave sa Zagorkom Dolovac i predsednikom saveta Brankom Stamenkovićem.
Kao druga predstavnica osnovnih tužilaštva u savet dolazi Jovana Komnenović, tužiteljka Privrednog odeljenja Prvog osnovnog tužilaštva u Beogradu.
U ovom tužilaštvu je zaposlena od početka karijere, odnosno od pripravničkog staža.
Za samo pet glasova na ovogodišnjim izborima nadmašila je rezultat dosadašnjeg člana saveta Borisa Pavlovića.
Komnenović mnogi smatraju kandidatkinjom koja je bliska Zagorki Dolovac, navodi televizija Nova.
Pavlović je, kao i Milovanović, blizak Udruženju javnih tužilaca, a na izborima nije bio pripadnik struja koje predvode Dolovac i Stefanović, dodaje Katarina Golubović.
„Njegovo dosadašnje postupanje u VST je pokazalo da ima profesionalni i lični integritet, na osnovu njega je i izašao na izbore“, dodaje.
Iz redova viših javnih tužilaštava u savet dolazi 39-godišnji Boris Majlat, bivši rukovodilac Posebnog odeljenja za visokotehnološki kriminal (VTK) u beogradskom Višem javnom tužilaštvu.
Na tom mestu Majlat je 2024. nasledio Branka Stamenkovića, aktuelnog predsednika saveta, a odluku o Majlatovom imenovanju donela je Zagorka Dolovac.
Jednog od najmlađih budućih članova saveta mediji su povezivali sa strujom u srpskom pravosuđu, koju navodno predvode Dolovac i Stamenković.
Majlat je tokom karijere radio i u tužilaštvima u Senti, Šapcu i rodnoj Subotici, a kao saradnik radio je u VJT pod komandom Dolovac.

Tokom 2025. u medijima bliskim vlastima kritikovan je zbog nepostupanja povodom navodnih poziva studenata na društvenim mrežama da se tokom letošnjih skupova napada policija.
On je sa 109 glasova na izborima za VST tesno pobedio u trci sa Nikolom Uskokovićem (105 glasova) iz prvostepenog krivičnog odeljenja Višeg javnog tužilaštva u Beogradu.
Uskoković je poznat po predmetima u slučaju masovnog ubistva u beogradskoj Osnovnoj školi Vladislav Ribnikar.
Ima podršku Nenada Stefanovića, zaposlen je u istom sudu, a njegovu kandidaturu je „podržao kolegijum kojem je Stefanović šef“, kaže Golubović.
„Lomila su se koplja upravo oko Nikole Uskokovića, jer bi njegov mogući glas mogao da bude presudan za većinu u VST i ostvarivanje jasnog uticaja izvršne vlasti na sve odluke u VST“, kaže pravnica.
Vrhovno javno tužilaštvo imalo je samo jednog kandidata na ovogodišnjim izborima za članove saveta, pa se i pre glasanja znalo da će Jasmina Stanković biti članica ovog tela.
Ona je dobila svih 12 glasova od kolega iz VJT, gde direktno sarađuje sa Zagorkom Dolovac.
Nenad Stefanović je kritikovao sistem izbora članova i zbog činjenice da VJT ima zagarantovana dva mesta u VST, što je kritikovala i Venecijanska komisija, tvrdi on.

Tužiteljka Apelacionog javnog tužilaštva u Beogradu bila je jedna od dvoje kandidata iz apelacionih i specijalnih tužilaštva.
Sa 45 glasova odnela je ubedljivu pobedu nad Zoranom Vuceljom, tužiocem Apelacionog javnog tužilaštva u Novom Sadu, koji je osvojio 20.
Radmila Jovanović je zamenica javnog tužioca u Drugom opštinskom javnom tužilaštvu u Beogradu i ima samo šest meseci tužilačkog iskustva, pisao je nedeljnik NIN.
Isti list navodi da je njenu kandidaturu podržala Dolovac, dok se Vucelja sam kandidovao, ali je navodno imao podršku Nenada Stefanovića.
Stefanović je kritikovao način izbora Maljata, tvrdivši da je glavni razlog njegove tesne pobede povećan broj apelacionih tužilaca u Vojvodini, gde je ubedljivo pobedio Uskokovića.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk