Klimatske promene: Iz otopljenih glečera možda prete tone bakterija


Dr Arwyn Edwards and Joseph Cook sampling glacier 'weathering crust' meltwater and ice to measure microbe numbers.

Aberystwyth University
Naučnici su zabrinuti da bi desetine tona štetnih bakterija moglo da završi u rekama i jezerima

Ogromne količine bakterija mogle bi da se oslobode iz glečera koji se tope usled klimatskih promena, upozoravaju naučnici.

Potencijalno štetni patogeni su među hiljadama mikroba koji bi mogli da se izliju u reke i jezera.

Istraživači sa Univerziteta Aberistvit rekli su da je njihova studija ukazala na potrebu da se brzo reaguje na suzbijanju globalnog zagrevanja.

Istraživali su posmatrali vodu koja je nastala topljenjem osam glečera širom Evrope i Severne Amerike i sa dva mesta na Grenlandu.

Glečeri su ogromni komadi leda koji se sporo pokreće i nastajali su tokom stotina hiljada godina.

Kako se planeta zagreva, tope se zabrinjavajućom brzinom, povećavajući nivo mora.

Tim sa Univerziteta Aberistvit procenio je da bi situacija mogla da dovede do toga da u prirodi tokom narednih 80 godina završi više od 100.000 tona mikroba, poput bakterija, što je broj jednak ukupnom broju ćelija u svakom ljudskom telu na planeti.

Studija je prvi put pokazala širinu skale mikroorganizama koji žive u tim sredinama ili su smešteni unutar glečera, rekao je doktor Ervin Edvards, mikrobiolog.

„Količina mikroba koji se pojavljuju zavisi od toga koliko brzo se glečeri tope, kao i od toga kojom brzinom nastavimo da zagrevamo planetu“, dodao je.

Some of the research team in the Dark Zone on the western edge of the Greenland Ice Sheet.

Aberystwyth University
Istraživači su putovali na Grenland da posmatraju topljenje glečera

Zaključci tima zasnovani su na „srednjem“ scenariju zagrevanja, koji je razvio Međudržavni panel o klimatskim promenama.

Prema ovom scenariju, globalna temperatura će porasti izneđu dva i tri stepena Celzijusa do 2100. godine.

Kako se protok mikroba u reke, jezera, fjordove i mora povećava, može doći do „značajnog“ uticaja na kvalitet vode, objasnio je dr Edvards.

„Globalno postoji 200.000 značajnih slivova koji se napajaju otopljenom vodom iz glečera, a neka od njih su veoma osetljiva okruženja koja su slabo razvijena u smislu organskog ugljenika i hranljivih materija“, rekao je.

„S druge strane, postoji mnogo privredne aktivnosti i milioni ljudi čiji životi zavise od vode koja dolazi iz glečera.

„Mi razmišljamo o glečerima kao o velikim količinama zaleđene vode, ali ključna lekcija koju možemo da naučimo iz ovog istraživanja je da su oni takođe veliki ekosistemi sami po sebi.“

Hiljade različitih mikroorganizama razvijaju se u glečerima, ili su zaključani unutar njih, a neki od njih mogli bi da budu štetni po ljude, rekao je.

„Rizik je verovatno veoma mali, ali zahteva pažljivu procenu.“

Dr Ian Stevens preparing meltwater samples for transport prior to analysis

Aberystwyth University
Tim israživača pratio je glečere u Evropi, Severnoj Americi i na Grenladnu

„Tokom predstojećih decenija, prognoza da će doći do pika nivoa vode koja će nastati iz glečera, znači da moramo da poboljšamo naše razumevanje stanja i sudbine ovih ekosistema“, rekao je Tristram Irivin-Fin, stručnjak za glečere.

„Uz bolje razumevanje te slike, mogli bismo bolje predvideti efekte klimatskih promena na površine glečera i biogeohemiju sliva.“

Nalazi naučnika objavljeni su u časopisu Nature Communications Earth & Environment ovog meseca.


Pogledajte i ovaj video:


Pratite nas na Fejsbuku,
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.