

Ovo je bila teška nedelja za sve na svetu, dok se korona virus i dalje širi.
Broj zaraženih u svetu premašio je dva miliona. Države i gradovi su zatvoreni i sve više ljudi ostaje kod kuće.
Ipak, među svim vestima koje deluju zabrinjavajuće, postoje i razlozi za nadu.
Uz karantin, vanredno stanje i oštre mere, deluje kao da je svet stao.
Međutim, ako nas istorija ičemu uči, onda je to da čak i u najtežim trenucima, svet nastavlja dalje.
Evo samo nekoliko lepih priča iz protekle nedelje iz Srbije i sveta.
Priča koje će vam uliti nadu i naterati vas da ponovite sebi: „Proći će i ovo, a onda nas čeka dosta toga lepog“.
Radnici na gradilištima nalaze se među onima koji rade i tokom pandemije korona virusa, naravno, uz pojačane mere opreza i adekvatnu zaštitu.
A kako prenose Južne vesti, u Nišu se radnici nalaze na tri lokacije.
Privodi se kraju izgradnja Naučno-tehnološkog parka koji bi trebalo da bude na usluzi mladim naučnicima, ali i da pomogne i olakša rad start-ap kompanija.
Naučno-tehnološki park se gradi na Gradskom polju, nedaleko od Mašinskog, Elektronskog i Građevinsko-arhitektonskog fakulteta.
Na izgradnji novog naučnog kompleksa angažovano oko 160 radnik, dok je nešto manji broj angažovan na izgradnji fabrike Šinju i uređivanju Trga u Niškoj Banji.

A posle maski, vizira i razvodnika, srpski naučnici posvetili su se respiratorima.
Profesori i naučni saradnici Fakulteta inženjerskih nauka iz Kragujevca osmislili su i napravili nekoliko prototipova alternativnih respiratora, prenosi sajt Nova.rs.
Ovi alternativni respiratori mogu da posluže kao prva pomoću lečenju obolelih od korona virusa.
Kako navode profesori i njihovi saradnici, ovakvi respiratoru su lako prenosivi i jeftini za proizvodnju i mogu pomoći pacijentima sa lakšom kliničkom slikom.
Mentor tima profesor Nenad Grujović izjavio je za Nova.rs da je njihov osnovni motiv bio da osmisle uređaj za mehaničko aktiviranje balona za veštačko disanje i tako „oslobode jedan par ruku“ medicinskog osoblja.
Novosadski privrednici obezbedili su više od 700 prehrambenih paketa za zdravstvene radnike koji su angažovani u Korona centru Kliničkog centra Vojvodine i privremenoj bolnici na Novosadskom sajmu, saopšteno je iz KC Vojvodine, a prenosi portal 021.
Paketi su uručeni onima koji su na prvoj liniji odbrane, srednjem kadru, medicinskim sestrama, tehničarima i pomoćnom osoblju.
U ovakvim vremenima, solidarnost je najvažnija.

Milijarde ljudi širom sveta ne izlaze iz kuća zbog pandemije korona virusa – toliko da takva promena utiče na način na koji se Zemlja kreće.
Činjenica je da veliki broj ljudi radi manje, što je smanjilo vibracije Zemljine kore.
Prilično neverovatno s obzirom na to da naša planeta teži šest sekstiliona (milijardi biliona) tona.
Naučnici iz Kraljevske opservatorije u Belgiji prvi su zabeležili ovaj pad, rekavši da je „pomeranje tla frekvencije od jedan do 20 herca [dublje od zvuka kontrabasa, slično velikim orguljama] znatno niže od kada vlada sprovodi mere zaštite“.
Ovakve promene zabeležene su i na drugim mestima širom sveta.
Ovo nije jedini način na koji korona virus – utičući na način života ljudi – menja prirodu.
Sateliti beleže pad zagađujućeg gasa nitrogen dioksida, koji emituju automobili, kamioni, autobusi i elektrane.

Možda trenutno nije najbolja situacija na Zemlji, ali nas to ne sprečava da zavirimo u dubine svemira.
Najnoviji evropski svemirski teleskop Keops priprema naučne operacije i proučavanje dalekih svetova.
Keops je pokrenut u decembru, sa ciljem da proučava planete izvan našeg solarnog sistema.
I nakon perioda testiranja, svemirska opservatorija je spremna da ispuni njenu misiju.
Neke od prvih mesta koje će Keops proučavati je takozvani „Stiroporski svet“ Kelt-11b, „Lava planeta“ 55 Cancri-e i „Planeta ipsaravanja“ Gj-436b.
Keops bi trebalo da nam otkrije kako zaista izgledaju stotine ovakvih udaljenih objekata širom svemira.

Fotografija koju je uslikao rendžer nacionalnog parka Kruger u Južnoj Africi pokazuje kako krdo lavova odmara na putu koji je inače preplavljen turističkim vozilima.
Čuveni park je, poput mnogih mesta u svetu, trenutno zatvoren za javnost, pa je došao red i na životinje da konačno odmore od pogleda i bliceva znatiželjnih ljudi.
Fotografija se proširila na društvenim mrežama, uz mnoštvo komentara podrške ovim veličanstvenim životinjama.
A po svemu sudeći, lavovi će ovako uživati barem do kraja aprila, kako su mere karantina produžene.
Vernici koji Uskrs slave prema julijanskom kalendaru, obeležili su veliki hrišćanski praznik.
Iako proslava Uskrsa ove godine, izgleda malo drugačije, to nikako ne oduzima na vrednosti i radosti.
Postoje brojni načini da se povežete sa porodicom i prijateljima tokom najdužeg policijskog časa.
Čak se i ovogodišnji izbor za najlepše uskršnje jaje održava onlajn.
Ove godine će se, pored tradicionalnog načina, jaja kucati i virtuelno.
A drže se palčevi da sledećeg Uskrsa sve već uveliko bude po starom.


Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0