
Kancelarka Angela Merkel posetila je Aušvic prvi put otkako je na funkciji i rekla da će Nemačka zauvek snositi odgovornost za nacističke zločine.
Odgovornost za to je deo „našeg nacionalnog identiteta“, rekla je Merkel.
Ona je posetila mesto nekadašnjeg koncentracionog logora u Poljskoj uoči 75. godišnjice oslobođenja.
Nacisti su u koncentracionom logoru Aušvic-Birkenau pobili 1,1 milion ljudi, a većina su bili Jevreji.
Šta je rekla kancelarka?
Merkel je u posetu došla zajedno sa poljskim premijerom Mateušom Moravijeckim i preživelim logorašem, osamdestsedmogodišnjim, Bogdanom Stanislavom Bartnikovskim.
Nemačka kancelarka je prošla kroz kapiju iznad koje stoji natpis – „Rad oslobađa“.
Nakon toga su obišli Crni zid, mesto gde je pogubljeno hiljade logoraša.
Posle Aušvica, Merkel je otišla u Birkenau, gde je i održala govor.
„Zauvek ćemo imati odgovornost da se sećamo ovih zločina. Moramo da budemo svesni odgovornosti koja je deo našeg nacionalnog identiteta i samospoznaje kao slobodnog i demokratskog društva“, kazala je ona.
Merkel je dodala da ne postoje reči kojima bi se opisala tuga zbog onog što se desilo u Aušvicu.
„Moram da pognem glavu pred žrtvama“, rekla je pred okupljenim preživelim logorašima.
Ona je priznala da u Nemačkoj postoji određeni rast antisemitizma i istakla da u borbi protiv te pošasti svi moraju da se prisete istorije i onoga što se dešavalo u koncentracionim logorima.
Nemačka je u sklopu posete kancelarke donirala i 60 miliona evra Fondaciji Aušvic-Birkenau koja se bavi očuvanjem ovog istorijskog lokaliteta i njegovog strašnog nasleđa sa ciljem da buduće generacije uče o zločinima koji su tu počinjeni.
Merkel je od dolaska na funkciju posetila brojna mesta u kojima su se nakada nalazili koncentracioni logori, ali je ovo prvi put da je kao šefica nemačke vlade stigla u Aušvic.
Kroz istoriju i drugi nemački kancelari su dolazili u Aušvic.
Aušvic su oslobodile trupe sovjetske Crvene armije 27. januara 1945. godine.
Zvanični podaci pokazuju da je u Nemačkoj prošle godine zabeleženo 1.646 slučajeva zločina iz mržnje prema Jevrejima – što je povećanje od deset posto u odnosu na 2017.
Broj fizičkih napada na Jevreje u Nemačkoj takođe je porastao u 2018. Zabeležena su 62 takva slučaja u odnosu na 37 u 2017.
Pre manje od dva meseca, dvoje ljudi je ubijeno ispred sinagoge u istočnoj Nemačkoj.
Jedan 27-godišnji muškarac je priznao zločin i priznao da je imao antisemitske motive.
Pratite nas na Fejsbuku i Tweets by bbcnasrpskom
. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0