Nemačka i ekstremna desnica: Pokret „ludaka“ koji je postao radikalan i opasan


German police lead away member of group accused of plotting coup

Reuters
Među zaverenicima optuženi za rušenje nemačke vlade su i pripadnici pokreta Rajhsbirger

Rajhsbirgerovci (Reichsbürger) su godinama bili izloženi nacionalnoj poruzi, odbačeni kao ludi.

Ali su vremenom sve više počeli da zabrinjavaju službe bezbednosti koje kažu da je pokret postao radikalniji i opasniji.

Članovi ne priznaju posleratnu nemačku državu i odbacuju autoritet njene vlade.

Uprkos nazivu, ovo nije organizovani nacionalni pokret, već različit skup malih grupa i pojedinaca raštrkanih širom zemlje koji su ujedinjeni u tom zajedničkom verovanju.

Pojedini štampaju sopstvenu valutu i ​​lične karte i sanjaju o stvaranju sopstvene autonomne države.

Ranije ove godine, na primer, grupa koja sebe naziva Königreich Deutschland (Kraljevina Nemačka) kupila je dva komada zemlje u Saksoniji na kojima su nameravali da stvore sopstvenu državu sa samoupravom.

Drugi odbijaju da plate porez ili namerno zatrpavaju administraciju lokalnih vlasti slanjem velikih količina, često uvredljivih pisama.

I mnogi imaju oružje – legalno ili ne.

Od 2016, kada je Rajhsbirgerovac pucao i ubio policajca tokom racije na mesto gde je imao zalihu oružja, nemačke vlasti su oduzele više od hiljadu dozvola za oružje ljudima za koje veruju da su poklonici te ideologije.

Ali krajem prošle godine oko 500 je i dalje posedovalo važeće dozvole za oružje.

Vladine brojke pokazuju da su Rajhsbirger i takozvani Selbstvervalter (Selbstverwalter) – „grupa“ sa sličnim verovanjima koja se prevodi kao samoupravljači – počinili više od 1.000 ekstremističkih krivičnih dela 2021, što je dvostruko više nego 2020.

Od oko 21.000 ljudi, za koje se procenjuje da su poklonici ideologije Rajhsbirgera, za oko pet odsto se veruje da su desničarski ekstremisti, a za 10 odsto da su potencijalno nasilni.

Oni imaju i veze sa nemačkom vojskom, kaže Miro Ditrih, stručnjak koji prati grupu, kao i druge teoretičare zavere.

Pandemija korona virusa je, smatra on, pogodovala daljoj radikalizaciji grupe, kao i jačanje podrške tom pokretu.

„Pandemija je bila težak trenutak za mnoge ljude. Bilo je nejasno kako će se stvari razvijati… narativi zavere su bili prilično privlačni za mnoge ljude jer su propagirali red“, rekao je on.

Članovi Rajhsbirgera su demonstrirali zajedno sa antivakcinašima i onima koji su poricali postojanje kovida, i davali su podršku pristalicama Kjuanona tokom masovnih uličnih protesta u poslednjih nekoliko godina.

Bili su prisutni kada je masa tokom antikovid demonstracija pokušala da upadne u nemačku skupštinu – Bundestag – u Berlinu, avgusta 2020.

Mnogi su bili iznenađeni dubinom do koje su teorije zavere uopšte prožimale nemačko društvo, posebno tokom pandemije.

I sama sam to iskusila dok sam izveštavala o raznim demonstracijama u poslednjih nekoliko godina.

Mnogo ljudi mi je reklo da je vakcina protiv kovida otrov ili je ponovilo uobičajeno uverenje da nemačka vlada planira da „domaće“ stanovništvo „zameni“ strancima.

Prošle nedelje, na manjem protestu zbog visokih računa za struju, demonstrant je izrazio stav da se nemački ministri spoljnih poslova i ekonomije spremaju da objave rat sopstvenoj zemlji.

Ono što zabrinjava je u kojoj meri bi sve ovo moglo da preraste u nasilje.

Naravno, ne predstavlja svaki teoretičar fizičku opasnost.

Ali mnogo nemačkih političara je dobilo pretnje smrću, a još više je onih koji su zabrinuti kako zaustaviti širenje dezinformacija.

Dakle, današnje racije i hapšenja će biti izvor ogromne nacionalne zabrinutosti.


Pratite nas na Fejsbuku,
i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.