‘Pitanje života i smrti’: Aktivisti se bore za pravo na abortus u Poljskoj

Dorota u sivnom džemperu ispod kojeg viri crna majica na bratele

Family handout
Dorota Lalik umrla je od sepse pošto joj je pukao vodenjak u 20. nedelji

Otkucaji srca njihove bebe ulili su nadu Doroti Lalik i njenom suprugu Marćinu da bi ipak sve moglo da bude dobro.

Dorota, 33-godišnja farmaceutkinja, hitno je prebačena u bolnicu jednog nedeljnog jutra, kada joj je pukao vodenjak u 20. nedelji trudnoće.

U takvim okolnostima trudnoće su vrlo rizične i često neodržive.

Bez plodove vode, fetus je izložen velikom riziku od infekcija, koje mogu da uzrokuju sepsu koja može da bude smrtonosna za trudnicu.

Ali Marćin kaže da je njega i Dorotu, kojoj su lekari dali antibiotike i savetovali da miruje i noge drži u uzdignutom položaju, bolničko osoblje više puta uveravalo „da sve izgleda dobro i da niko nije u opasnosti“.

U ponedeljak su obavljene kontrole kojima je potvrđeno da srce fetusa i dalje kuca.

„To nas je malo umirilo, jer je značilo da je beba još živa“, kaže Marćin.

Ali sledeće večeri Dorotino zdravstveno stanje se naglo pogoršalo.

Prvo se žalila na glavobolju, a onda je počela da povraća, i u ranim jutarnjim satima 24. maja 2023. izvršena je hitna operacija tokom koje su lekari uklonili fetus.

Porodični advokati tvrde da su lekari odugovlačili da izvedu zahvat, a kada su konačno odlučili, bilo je prekasno.

Kasnije tog 24. maja Dorota je preminula od sepse koja je uzrokovala otkazivanje organa.

Protiv doktora u bolnici u kojoj je lečena je podneta tužba i istraga je u toku.

Slučaj je izazvao gnev ljudi širom zemlje zbog ograničenih reproduktivnih prava u Poljskoj, gde je abortus faktički zabranjen 2021. godine.

‘Čekali su do poslednjeg trenutka’

Tokom decenija komunističke vladavine, Poljska je imala jedan od najliberalnijih zakona o abortusu u Evropi.

Ali 1993., četiri godine posle pada komunizma, abortus je u velikoj meri zabranjen jer je Katolička crkva snažno zagovarala potpunu zabranu prekida trudnoće.

Tadašnji papa Jovan Pavle Drugi bio je Poljak.

Ustavni sud Poljske je potom 2020. godine proglasio neustavnim poslednji značajan izuzetak za prekid trudnoće, teške anomalije ploda, koji je bio razlog 98 odsto svih zakonith abortusa u to vreme.

Abortus je sada dozvoljen samo u tri slučaja: kada je trudnoća rezultat silovanja i incesta, i kada je ugroženo zdravlje ili život trudnice.

Malta, još jedna izrazito katolička zemlja, osim Poljske je jedina članica Evropske unije (EU) u kojoj je abortus faktički zabranjen.

Ona primenjuje još strože zakone kojima je prekid trudnoće dozvoljen isključivo kada je život trudnice ozbiljno ugrožen.

Dorotina porodica koja je, bolnicu Papa Jovan Pavle Drugi u Novom Targu gde je lečena, tužila za nesavesno lečenje, smatra da je njen život mogao da se spasi da je abortus obavljen ranije.

„Čekali su do poslednjeg trenutka da prekinu trudnoću, verovatno zato što nisu bili sigurni u kom trenutku je abortus zakonski dozvoljen“, kaže Jolanta Budzovska, porodična advokatica.

Devojka drži transparent na kojem na poljskom piše „Gospod nije moj pastir“

Getty Images
Dorotina smrt dovela je do velikih protesta 2023. godine širom zemlje pod sloganima „Nijedan više“ i „Prestanite da nas ubijate“

Poljski Poverenik za zaštitu prava pacijenata je 2023. godine rekao da je bolnica trebalo da obavesti Dorotu da prekid trudnoće može da joj spasi život.

U aprilu 2025., tužilaštvo je podiglo optužnice protiv troje lekara u bolnici Papa Jovan Pavle Drugi.

Dvoje lekara se terete za ugrožavanje života i zdravlja pacijentkinje, a treći je optužen za ubistvo iz nehata.

Svi su se izjasnili da nisu krivi.

Bolnica Papa Jovan Pavle Drugi je za BBC rekla da ne može da komentariše Dorotin slučaj zbog istrage koja je u toku.

Dodali su da je posle Dorotine srmti odeljenje ginekologije i akušerstva reorganizovano, da su izvršene kadrovske promene i uvedene nove procedure za pružanje hitne pomoći.

Uvedene su i preventivne mere za smanjenje rizika u budućnosti, rečeno je iz ove zdravstvene ustanove.

‘Zastrašujući efekat zakona’

Slučaj Dorote je jedan od najmanje šest smrtnih ishoda usled sličnih okolnosti koji su zabeleženi od 2021. godine kada je presuda iz 2020. stupila na snagu, pokazuju podaci organizacije za ženska prava Federe.

Prvi slučaj koji je privukao veliku pažnju bila je 30-godišnja Izabela Sajbor, koja je umrla u sličnim okolnostima gotovo dve godine ranije, u septembru 2021.

Kao i Dorota, Izabela je umrla od sepse jer su lekari navodno odlagali prekid trudnoće.

U julu 2025. godine, lekari su proglašeni krivim za ugrožavanje njenog života.

Aktivisti kažu da slučajevi Dorote i Izabele, iako su relativno retki, jasno pokazuju izazove sa kojima se lekari suočavaju kada treba da odluče u kom trenutku zakon dozvoljava prekid trudnoće.

„Opasnost po život se često tumači kao potreba da se hitno reaguje, što je praktično situacija u kojoj žena već umire zbog trudnoće.

„To je uzrokovalo zastrašujući efekat (zakona) i izbegavaju da izvrše abortus za svaki slučaj, jer ako prekinu trudnoću mogu da se suoče sa krivičnim prijavama“, kaže pravnica Budzovska.

‘Prestanite da nas ubijate’

Vladujuća stranka Pravo i pravda, koja je imala ključnu ulogu u pooštravanju zakona, izgubila je većinu u skupštini 2023. godine.

Izabran je novi predsednik vlade Donald Tusk, predstavnik političkog centra, čija stranka je obećala da će olakšati pristup abortusu i ozakoniti pružanje pomoći ženi u nameri da okonča trudnoću.

Gotovo dve godine kasnije, pokušaji da se zakon promeni su zastali, jer je Tuskova stranka ušla u koaliciju sa konzervativcima koji se protive većim pravima na prekid trudnoće.

Kao i njegov prethodnik i Karol Navrocki, novi predsednik Poljske se protivi ublažavanju zakonodavstva o abortusu, a ima i pravo veta, što znači da promene ne mogu da se očekuju u bližoj budućnosti.

Ljudi u Poljskoj su po ovom pitanju podeljeni.

Istraživanje agencije Ipsosa iz 2023. godine pokazalo je da 56 odsto Poljaka podržava abortus u većini ili svim slučajevima, a da se tome protivi 34 odsto.

Justina Vidržinska svetle kose u crnoj košulji

BBC
Justina Vidržinska, aktivistkinja za prava žena i jedna od osnivačica centra AboTak

Pošto nema naznaka da će se Tuskovo obećanje uskoro ispuniti, aktivisti za pravo na izbor odlučili su da stvar preuzmu u sopstvene ruke.

Grupa za prava žena Federa je 2023. godine dobila sudski spor kojim se izborila da pravna definicija „opasnost po život i zdravlje trudnice“ u obzir uzme i mentalno zdravlje žene.

Godinu dana kasnije, grupa je otvorila centar u prestonici Varšavi koji ženama pruža savete kako da ostvare pravo na abortus u poljskim bolnicama.

Među njima su i prekidi trunoće zbog mentalnog zdravlja, kao i podrška za prekid trudnoće u inostranstvu.

„Abortus je često pitanje života i smrti.

„To je pravo na zdravstvenu zaštitu, i to je jednostavno to“, kaže Antonina Levandovska iz Federe.

U avgustu 2024. godine, Ministarstvo zdravlja Poljske izdalo je dopunjena uputstva za abortus, u kojima se, između ostalog, navodi da je mišljenje kvalifikovanog lekara odgovarajuće specijalizacije dovoljno za prekid trudnoće.

Kada su nova pravila stupila na snagu 2021. godine, broj zakonitih abortusa drastično je pao na 107 sa 1.076 u prethodnoj godini.

Ali u poslednje dve godine broj prekida trudnoće beleži rast.

U 2023. je bilo 423 zakonita abortusa i 896 godinu dana kasnije, dok je u prvoj polovini 2025. godine urađeno 411 legalna abortusa.

Pogledajte kako je bilo na ulicama Poljske posle odluke da abortus bude nezakonit

Aktivisti za pravo na izbor ističu da bi pored prava na abortus u slučajevima kada spasava život, žene trebalo da imaju pravo i da odluče da prekinu neželjenu trudnoću.

U neposrednoj blizini zgrade parlamenta u centru Varšave, otvoren je, 8. marta na Međunarodni dan žena, AboTak centar za pitanja abortusa.

Otvorila ga je grupa volontera kako bi se pomoglo ženama da na bezbedan i zakonit način prekinu neželjenu trudnoću u Poljskoj.

Ta pomoć podrazumeva i pružanje informacija kako da nabave odobrene pilule za abortus, koje se najčešće koriste za prekid rane trudnoće.

Prema poljskom zakonu, ženama je dozvoljeno da uzmu pilule za prekid trudnoće, ali je nezakonito pomagati nekom drugom da ih nabavi i koristi.

Žene koje su dolaze u centar često su „očajne“ da prekinu trudnoću i bez stručnih saveta spas bi mogle da potraže na crnom tržištu ili da uzmu opasne pilule, priča Justina Vidržinska, aktivistkinja za prava žena i jedna od osnivačica centra AboTaka,

Kaže da informiše žene koje pilule su bezbedne i kako da ih pravilno koriste.

„Ako se ne osećaju bezbedno kod kuće, mogu ovde da dođu“, ukazuje Justina, dodajući da centar ne obezbeđuje pilule niti ih daje ženama.

Justina je 2023. godine, pre otvaranja centra AboTaka, osuđena na osam meseci društveno korisnog raad jer je jednoj ženi poslala pilule za prekid trudnoće.

U zadnjem delu centra AboTaka, iza debelih crvenih plišanih zavesa, nalazi se mala prostorija u kojoj žene mogu da uzimaju pilule uz podršku osoblja.

U prostoriji su postsavljene ružičaste lampe u obliku srca i fotelje sa jastučićima.

Na zidovima su poruke podrške žena koje su ranije koristile usluge centra.

Međutim, otvaranje AboTaka je izazvalo bes protivnka abortusa, koji redovno protestuju ispred centra koristeći bubnjeve, pištaljke i vuvuzele koje se uglavnom čuju na fudbalskim stadionima.

Čak je bačena i akumulatorska kiselina na prilaz centru.

„Prave ogromnu buku, koriste vuvuzele, uznemiravaju nas.

„Nekada su vrlo napadni“, ukazuje Justina.

Časna sestra Bendžamina ispred samostana

BBC
Časna sestra Bendžamina iz samostana Sestre naše Gospe od Milosti u gradu Radomu

Uprkos strogom zakonodavstvu o abortusu u Poljskoj, AboTak tvrdi da rade u skladu sa zakonom.

„Sve što ovde radimo je zakonito, jer ne pomažemo ljudima da nabave pilule, to mogu sami da urade.

„Pružanje podrške ljudima tokom tog procesa je potpuno zakonito“, kaže Justina.

Ali to osporava konzervativna katolička organizacija Ordo Iuris, koja je imala ključnu ulogu za donošenje presude iz 2020. godine.

Svako ko pomaže ženi da prekine trudnoću čini krivično delo, kaže Kataržina Gžesjak iz ove organizacije.

Ona odbacuje tvrdnje da je zakon previše strog, a za slučajeve poput Dorotinog i Izabelinog krivi lekare.

„Dužnost lekara je da spasu život žene.

„Ako dete umire ili je već mrtvo, poljski zakon predviđa abortus u takvim slučajevima“, kaže ona.

Ordo Iuris zastupa stav da život počinje začećem i da je fetus zaštićen poljskim zakonima.

Umesto abortusa, organizacija kaže da neželjene bebe žene mogu anonimno da ostave u takozvanim kutijama (prozorima), gde su one bezbedne i zbrinute.

Samostan Sestre naše Gospe od Milosti u gradu Radomu je 2018. godine otvorio ovakvu kutiju koju je nazvao „prozor života“.

„On spašava život mnoge dece“, kaže časna sestra Bendžamina, pokazujući na kutiju za bebe.

Iza prozora je mala prostorija u kojoj su krevetac, pelene, mleko, i plišane mede.

„Za mene je svaki život vredan“.

Sestra Bendžamina kaže da je od otvaranja prozora života u njemu ostavljeno šestoro dece, četiri dečaka i dve devojčice.

O jednom od tih dečaka su nakratko brinule časne sestre dok nisu došli predstasvnici nadležnih institucija.

Kasnije je usvojen, a njegova nova porodica je ostala u kontaktu sa sestrom Bendžaminom.

„Imam mnogo njegovih slika u telefonu, sada ima četiri godine“, kaže ona.

Dorotina fotografija na betonskoj ploči spomenika

BBC
Na spomeniku na groblju nedaleko od bolnice gde je Dorotona preminula je uklesano njeno i ime bebe

Dorota i Marćin su se radovali roditeljstvu.

Želeli su da mu daju ime Vojtuš, po Dorotinom pokojnom ocu, i gradili su porodičnu kuću.

Marćin kaže da ni on ni Dorota nisu podržavali abortus u slučajevima neželjene trudnoće.

Ali sada smatra da zakon treaba da se promeni i pruži jasnija uputstva lekarima kada smeju da prekinu trudnoću.

„Ako bi to pomoglo u ovakvim slučajevima, kada nema izlaza, barem da se spase život majke i spreči taj gubitak, onda da.

„Ako bi pomoglo, onda mislim da zakon treba da se promeni“, dodaje.

U blizini bolnice u kojoj je njegova supruga preminula je groblje na kojem počivaju Dorota i beba koju su izgubili.

Na spomeniku su uklesana njihova imena i postavljena su staklena kandila, u skladu sa dugom poljskom tradicijom.

„To je bila njena želja“, kaže Marćin.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.