Politika, Nemačka i ubistvo: Doživotna robija ekstremnom desničaru


Stephan Ernst

Getty Images

Sud u Frankfurtu osudio je Štefana Ernsta, simpatizera ekstremne desnice, na doživotnu zatvorsku kaznu zbog ubistva političara koji se zalagao za prava migranata.

Valter Libke, lider regionalnog ogranka Hrišćansko-demokratske unije (CDU), ubijen je u bašti kuće iz vatrenog oružja.

Ernst je priznao da je pucao, a drugi čovek Markus H. dobio je 18 meseci uslovne zatvorske kazne zbog prekrašaja u vezi sa posedovanjem oružja, ali je oslobođen optužbe za saučesništvo.

Obojica su bili simpatizeri ekstremne desnice, a tužioci su rekli da je upravo to bio motiv za zločin.

Valter Libke je živeo u gradu Kaselu i on je prvi demokratski izabrani političar ubijen u Nemačkoj decenijama unazad.

Pozdravio je odluku kancelarke Angele Merkel da Nemačke primi skoro milion izbeglica i migranata 2015. godine.

Ernstov advokat tvrdio je da njegov klijent nije imao političke motive, već da se radi o ubistvu iz nehata.

Ali sudije su donele odluku o doživotnoj robiji uzimajući u obzir težiu zločina.

Poslednja politička ubistva u Nemačkoj izvršili su pripadnici terorističke organizacije Crvene brigade tokom sedamdesetih godina prošlog veka.

Nadležni su takođe optužili Ernsta za pokušaj ubistva izbeglice iz Iraka u januaru 2016. Taj čovek je teško ranjen.

Šta se desio Valteru Libkeu?

Libke je bio prvi čovek regionalnog veća u Kaselu i član vladajuće CDU na čijem čelu je Merkel.

Šira nemačka javnost saznala je za njega kada je 2015. podržao odluku kancelarke o prihvatu velikog broja izbeglica i migranata.

File pic from 2012 shows the administrative chief of the western city of Kassel Walter Lübcke

AFP

Posle burnog sastanka u gradskoj većnici u oktobru 2015, Libke je kazao da mora da stane u odbranu hrišćanskih vrednosti.

Počele su da mu stižu brojne pretnje smrću, a dobio je i službeno obezbeđenje.

Navodno su Ernst i Markus su navodno prisustvovali tom sastanku.

Libkeovo telo pronađeno je 2. juna 2019. u kući u selu Išta.

Nemačka javnost bila je šokirana ubistvom koje se podudarilo sa rastom podrške ekstremno desničarskim političkim organizacijama pogotovo u istočnom delu država koji je svojevremeno bio deo komunističkog bloka.

Šta je rekao Ernst?

Ernst je tri puta davao različite iskaze o tome šta se desilo na dan ubistva.

Odmah po hapšenju, Ernst je priznao da je ubio Libkea, a tragovi njegove DNK pronađeni su na majici žrtve.

Nekoliko meseci kasnije, pošto je promenio advokata, Libke je izmenio priznanje i optužio Markusa H. da je ispalio smrtonosni hitac posle koškanja sa političarem.

Na sudu je Ernst ispričao novu verziju, rekavši da je on pucao, ali da je i Markus H. bio na mestu zločina.

Tužioci su smatrali da je Ernstovo prvo priznanje bilo istinito, pa su tražili da se ostala odbace.

U završnom obraćanju na sudu, Ernst se okrenio ka Libkeovoj udovici i sinovima i rekao:

„Veoma mi je žao zbog onoga što sam vam uradio“.

Zašto je ovaj slučaj važan?

Tokom suđenja, tužioco su tvrdili da je ovo prvo ubistvo koje su počinili ekstremni desničari u Nemačkoj još od 1922, kada je usmrćen Valter Ratenau, jevrejin i tadašnji ministar spoljnih poslova.

Prošlog meseca nemački sud osudio je ekstremnog desničara Štefana Balita na doživotni zatvor zbog ubistva i pokušaja ubistva 9. oktobra 2019. u Haleu na istoku zemlje.

Balit je pokušao da uđe u sinagogu, međutim nije uspeo da otvori teška vrata, pa je pucao i ubio dve osobe, a nekoliko ranio, dok je sve uživo prenosio na popularnom sajtu za video igre.

Radikalno desničarka stranka AFD je trenutno najjača opoziciona partija u nemačkom parlamentu, a pojedini izveštaju nemačkih obaveštajnih agencija ukazuju da postoji sumnja u povezanost političara sa ekstremistima.


Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Komentari

0

Pošalji komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Preostalo Vam je još karaktera.


Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.

Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.

Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.

Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.

Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.