

Saga oko prodaje Naftne industrije Srbije (NIS), ključne za funkcionisanje celokupne srpske privrede, još nije završena.
Posle nekoliko pomeranja rokova, usledio je novi – američke vlasti dale su mađarskom MOL-u još 10 dana da sa ruskim Gaspromnjeftom utvrdi sve detalje kupoprodaje, objavila je mađarska kompanija na Budimpeštanskoj berzi.
Dakle, novi rok je 16. jun.
Do sada je bilo nekoliko dana označenih kao „Dan D“ ili dan odluke za sudbinu NIS-a, koji je od oktobra prošle godine pod američkim sankcijama zbog većinskog ruskog vlasništva.
Iz MOL-a kažu da su pregovori „značajno napredovali“, a da dodatno produženje licence omogućava finalizaciju transakcione dokumentacije.
Američko Ministarstvo finansija (OFAC) nekoliko puta je pomeralo rokove za završetak pregovora – 22. maj, pa 6. jun, da bi MOL pre nekoliko dana zatražio dodatnih dodatnih 30 dana za završetak pregovora o kupovini ruskog udela u NIS-u.
NIS je ranije dobio posebnu licencu Ministarstva finansija SAD, kojom se kompaniji omogućava nastavak operativnih aktivnosti, odnosno prerada nafte zaključno sa 16. junom.
Tom licencom omogućeno je održavanje poslovanja, ugovora i drugih sporazuma koji uključuju NIS ili njegova operativna zavisna društva, između ostalog i rafinerijsku preradu, uvoz sirove nafte, obavljanje transakcija neophodnih za sigurnost snabdevanja i tehničko održavanje, kao i finansijska poravnanja.
MOL je 19. januara saopštio da je potpisala glavne odredbe obavezujućeg okvirnog sporazuma sa kompanijom Gaspromnjeft o kupovini udela od 56,15 odsto u srpskoj kompaniji.
Grupa je u pregovorima i sa nacionalnom naftnom kompanijom Ujedinjenih Arapskih Emirata – ADNOK-om o njenom ulasku u vlasničku strukturu NIS-a kao manjinskog akcionara, saopšteno je u januaru.
Iako je ranije delovalo izvesno da će MOL otkupiti većinski udeo u NIS-u, srpski zvaničnici nisu bili optimistični.
„Glavna prepreka nije samo cena“, rekao je Atila Holoda, direktor konsultantske firme Aurora Energy, sa sedištem u Budimpešti, za BBC na srpskom.
Najvažnije pitanje je kako doći do „sporazuma koji je usklađen sa američkim sankcijama, prihvatljiv za srpsku vladu, ekonomski razuman za MOL, i politički održiv za ruske prodavce“, objašnjava.
„Ova kombinacija čini pregovore izuzetno osetljivim i teškim“, dodaje.

Srbija želi da izbegne nacionalizaciju kompanije, ali postoji više opcija, rekao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić ranije za Radio-televiziju Srbije.
Najizglednija „opcija“ bila je da udeo Gaspromnjefta, većinskog vlasnika NIS-a, kupi MOL.
Vlada Srbije ranije je saopštila da nije zadovoljna ponudom mađarske naftne kompanije o uslovima za preuzimanje.
Glavni kamen spoticanja je budući rad Rafinerije, odnosno pitanje pokrivenosti tržišta iz prerade rafinerije u Pančevu, rekla je ranije ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović.
Ruski Gaspromnjeft i fond Intelidžens imaju 56 odsto udela u vlasništvu NIS-a, Srbija 29,87 odsto, a ostalo mali akcionari.
Amerika je u oktobru 2025. uvela dugo najavljivane sankcije NIS-u, a nekoliko puta do sada je pomeran rok do kog bi srpska kompanija, od koje zavisi celokupna srpska privreda, trebalo da se „reši“ ruskog vlasništva.
Sankcije NIS-u deo su širih mera usmerenih na ruski energetski sektor zbog rata u Ukrajini.
Pored MOL-a, kao zainteresovani kupac pojavila se i malo poznata srpska firma KFT Senator Treasury G.T.7 Dva DOO, u vlasništvu biznismena Ranka Mimovića, koja je ponudila 2,3 milijarde dolara za 56 odsto vlasništva u NIS-u.
To je milijardu više od MOL-a, a Rusi su to načelno prihvatili, rekao je.
Gaspromnjeft se „aktivno priprema za prodaju svog udela u NIS-u kompaniji MOL i da ne pregovara ni sa kim drugim“, prenela je agencija Tass.
Bogoljub Karić, srpski privrednik, političar i predsednik Udruženja preduzetnika i industrijalaca, takođe je uputio inicijativu NIS-u, kao i predsednicima Srbije i Rusije Aleksandru Vučiću i Vladimiru Putinu o kupovini akcija kompanije.
Međutim, nije saopšteno da li se obratio Gaspromnjeftu, kao prodavcu, niti OFAK-u koji bi to morao da odobri.
Očekivano je da se u velikim energetskim transakcijama pojavi više kupaca, ali trenutno postoji samo jedan koji ima odobrenje OFAK-a (MOL), rekao je profesor Ekonomskog fakulteta Velimir Lukić za RTS.
OFAK je izdao dve licence za NIS – jedna se odnosi na pregovore o prodaji, a druga je operativna licenca za rad, koja važi do 16. juna.
Ove dve dozvole tesno su povezane, rekao je Lukić.
Ukoliko bi licenca za pregovore prestala da važi, mogla bi da bude dovedena u pitanje i operativna dozvola za rad NIS-a, rekao je profesor za RTS.
Ako OFAK ne bi produžio licencu za pregovore, to ne bi automatski značilo da je MOL-ova kupovina ruskog udela propala, rekao je Holoda ranije za BBC na srpskom.
„Ipak, to bi bio ozbiljan negativni signal i mogao bi da poveća pravnu, finansijsku i operativnu nesigurnost NIS-a“, dodaje mađarski energetski stručnjak koji je skoro dve decenije radio na menadžerskim pozicijama u MOL-u.
Budućnost naftne kompanije „ne zavisi samo od komercijalnih pregovora, već i od usklađenosti sa sankcijama, pristupa finansiranju, logistike snabdevanja sirovom naftom i sposobnosti da posluje bez stvaranja pravnih rizika za svoje partnere“, ukazao je.
Kada su uvedene američke sankcije u oktobru, rafinerija u Pančevu, od koje zavisi cela Srbija, ostala je bez dotoka sirove nafte dok je nedeljama u vazduhu visila neizvesnost o energetskoj bezbednosti zemlje.
Mađarski stručnjak nije isključuje mogućnost pregovora u „novom obliku ili prelazna rešenja“.
„U strateški važnim slučajevima poput ovog, ukoliko postoji politička volja, strane često pokušavaju da pronađu alternativne strukture, dodatne garancije ili kasnije ponovno otvare pregovora.
„Međutim, bez produženja OFAK licence, proces bi postao znatno komplikovaniji i rizičniji“, zaključuje.
MOL i Gaspromnjeft su sredinom januara dogovorili okvirni sporazum o kupovini ruskog udela od 56,15 odsto u NIS-u.
Pregovori MOL-a i države Srbije, koja je najavila i povećanje sopstvenog udela, zapeli su početkom maja.
Apsolutno nema kompromisa kada je u pitanju uticaj rada rafinerije Pančevo na našu ekonomiju, poručila je ministarka energetike.
Iskorišćavanje i prerada nafte u rafinerijama je osnova energetske sigurnosti i redovnog snabdevanja svih potrošača jedne zemlje, pa samim tim i Srbije, rekao je ranije Ljubinko Savić, sekretar Udruženja za energetiku Privredne komore Srbije (PKS), za BBC na srpskom.
Rafinerija u Pančevu i NIS kao sistem takođe donose veliki deo prihoda budžeta, objasnio je počasni predsednik Unije poslodavaca Srbije Nebojša Atanacković.
„Mađarska strana u stanju je da ovo tržište zadovolji kapacitetima rafinerije u Budimpešti.
„Čini mi se da tu sad postoje određene opasnosti i sve više mislim da to neće biti siguran posao u budućnosti“, rekao je Atanacković za Insajder.
Problemi sa MOL-om poklopili su se sa smenom vlasti u Mađarskoj, gde je izbore izgubio dugogodišnji Vučićev saveznik Viktor Orban.
Vučić, međutim, tvrdi da to nema uticaja na pregovore.
„Da li je zakomplikovala neke druge odnose ne znam. Odnose sa Srbijom ne.
„Čuo sam se sa Peterom Mađarom (novim mađarskim premijerom) i odnosi su korektni“, rekao je Vučić ranije za RTS.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]