

Talas nemira u Iranu, izazvan ekonomskom krizom, traje danima, a sve je više izveštaja o nasilnim sukobima antivladinih demonstranata i snaga bezbednosti.
Iranska poluzvanična novinska agencija Fars, bliska Revolucionarnoj gardi, saopštila je da su dva policajca ubijena u jugozapadnom gradu Lordeganu.
Na snimcima na društvenim mrežama vidi se napet obračun demonstranata i snaga bezbednosti, a čuju se i pucnjevi.
Na snimcima iz nekoliko drugih oblasti, čini se da snage bezbednosti pucaju i bacaju suzavac na veliki broj demonstranata, koji ih gađaju kamenicama.
Protesti su se do sada proširili na 111 gradova i mesta, prema američkoj novinskoj agenciji aktivista za ljudska prava (HRANA).
Najmanje 34 demonstranta i četiri pripadnika snaga bezbednosti ubijeno je tokom nemira, a 2.200 ljudi uhapšeno, prema istom izvoru.
BBC na persijskom je potvrdio smrt i identitet 21 osobe, dok su iranske vlasti izvestile da je poginulo pet pripadnika obezbeđenja.
Protesti su počeli 28. decembra, kada su vlasnici prodavnica izašli na ulice glavnog grada Teherana kako bi izrazili nezadovoljstvo zbog još jednog naglog pada vrednosti iranske valute, rijala, u odnosu na američki dolar.
Rijal je pao na rekordno nizak nivo u poslednjoj godini, a inflacija je skočila na 40 odsto, jer sankcije zbog iranskog nuklearnog programa pritiskaju privredu oslabljenu i lošim upravljanjem vlade i korupcijom.
Studenti univerziteta su se ubrzo pridružili protestima i oni su počeli da se šire na druge gradove.
Okupljeni često uzvikuju slogane protiv vrhovnog vođe zemlje, ajatolaha Alija Hamneija, a povremeno i u znak podrške Rezi Pahlaviju, prognanom sinu pokojnog bivšeg iranskog šaha.
Na snimcima od 7. januara, čiju je verodostojnost potvrdio BBC persijski servis, vidi se veliki broj ljudi koji protestuju u Kazvinu, severozapadno od Teherana, i skandiraju razne antivladinje slogane, poput „Smrt diktatoru“, aludirajući na Hamneija, kao i „Živeo šah“.
Na snimcima iz luke Bandar Abas vidi se kako snage bezbednosti rasteruju demonstrante.
U svetom šiitskom gradu Mešhedu, na severozapadu zemlje, demonstranti su se sukobili sa snagama bezbednosti i prisilili ih na povlačenje.
Na još jednom snimku vide se ljudi koji skandiraju u znak podrške dinastiji Pahlavi, svrgnutoj Islamskom revolucijom 1979. godine.
Velike demonstracije bile i u jugozapadnom gradu Abadanu, blizu granice sa Irakom, prema snimcima koje je potvrdio BBC persijski servis.
Čuje se kako demonstranti skandiraju: „Topovi, tenkovi, petarde! Mule moraju da nestanu“, aludirajući na iransko svešteničko rukovodstvo.
Na više snimaka vidi se kako pripadnici snaga bezbednosti otvaraju vatru povlačeći se pred demonstrantima, koji ih zapisaju kamenicama i drugim predmetima.
Na snimku iz Aligudarza, još jednog grada na zapadu zemlje, vidi se kako snage bezbednosti ispaljuju suzavac kako bi rasterali demonstrante, koji su skandirali:i „Narodni ustanak, živi!“
U Lordegonu, Fars je izvestio da su dva policajca ubijena tokom protesta 7. januara.
Policajce su ubili „naoružani ljudi“ koji su bili u grupi „izgrednika“, kako ih je nazvala ova agencija.
Ove inormacije je nemoguće potvrditi izveštaj jer BBC-ju i drugim nezavisnim međunarodnim medijima ili nije dozvoljeno da izveštavaju iz Irana ili, ako im se da dozvola, suočavaju se sa strogim ograničenjima kretanja.
Međutim, Lordegan je bio poprište nasilnih sukoba tokom nemira, a dva demonstranta su tamo ubijena pre nedelju dana.

Predsednik Irana Masud Pezeškijan naredio je da se „ne preduzimaju nikakve mere bezbednosti“ protiv mirnih demonstranata, rekao je potpredsednik za izvršne poslove Muhamed Džafar Kempanah posle sastanka kabineta 7. januara.
„Oni koji nose vatreno oružje, noževe i mačete i koji napadaju policijske stanice i vojne lokacije su izgrednici i moramo da razlikujemo demonstrante od izgrednika“, dodao je.
Državni mediji su izvestili da je vlada počela da isplaćuje građanima novu mesečnu nadoknadu od oko sedam dolara kako bi ublažila problem zbog visokih troškova života.
Šef pravosuđa Golamhosein Mohseni Edžei rekao je policijskim komandantima da će se „izgrednici“ suočiti sa „brzim“ krivičnim gonjenjem i kažnjavanjem, što bi trebalo da bude sredstvo odvraćanja.
Hamnei, koji, kao vrhovni vođa, ima krajnju vlast u Iranu, rekao je da vlasti treba da razgovaraju sa demonstrantima, ali da „izgrednike treba staviti na njihovo mesto“.
Njegovi komentari usledili su nakon što je predsednik Donald Tramp zapretio da će SAD intervenisati ako iranske snage bezbednosti ubiju mirne demonstrante.
Spremni smo, poručio je Tramp.

Protesti su brzo postali politički i pokreće ih duboko ukorenjeni bes javnosti, rekla je Sanam Vakil, direktorka programa za Bliski istok u londonskom istraživačkom centru Ćetam haus (Chatham House) za BBC.
„Ljudi ne žive dobro. Nemaju nikakve izglede za budućnost. Svakodnevni život postaje sve teži.
„Ako više ljudi izađe, [protesti] će biti ozbiljniji i, naravno, odgovor vlade postaje nasilniji“, rekla je.
Sadeg Zibakalam, profesor političkih nauka na Univerzitetu u Teheranu, rekao je da iranske vlasti možda pružaju otpor oštrijim represijama zbog Trampovih pretnji.
„Neki iranski lideri – komandanti Revolucionarne garde i snage bezbednosti – možda su malo oprezniji i ovog puta ne žure ovog puta da uguše proteste, plašeći se da bi to moglo dovesti do američke intervencije“, rekao je za BBC.
Protesti su najrasprostranjeniji od velikih demonstracija 2022. godine, izazvanih smrću Mahse Amini, mlade Kurdkinje koju je privela policija za moral jer navodno nije pravilno nosila hidžab.
Više od 550 ljudi je ubijeno, a 20.000 je pritvoreno u nasilnom gušenju tih protesta, prema podacima grupa za ljudska prava.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk