
Rusija pretpostavlja da će „prijateljska Srbija“ ispuniti obaveze prema zajedničkoj kompaniji, Naftnoj industriji Srbije (NIS), rekao je Vladimir Putin, predsednik te zemlje na godišnjoj konferenciji za novinare.
„Imamo međuvladin sporazum sa Srbijom o usvajanju bilo kakvih ograničenja u vezi sa ovom komercijalnom strukturom (NIS-a).
„I, naravno, pretpostavljamo da će ljubazno rukovodstvo Srbije imati ovo na umu i da će ispuniti vlastite obaveze“, kazao je Putin u Moskvi 19. decembra.
U suprotnom, naglasio je, postavlja se pitanje „kako Rusija može da ulaže novac“ u ekonomiju Srbije.
„Gde su garancije bezbednosti ako čak ni međuvladini sporazumi ne funkcionišu?“, upitao je.
„Ovo nije lak zadatak. Nažalost, uprkos želji za poboljšanjem odnosa, pritisak sankcija nesumnjivo se nastavlja“, dodao je Putin, odgovorajući na pitanje novinara iz Srbije.
Ruski Gaspromnjeft je većinski vlasnik NIS-a, a predsednik Rusije rekao je da je ta zemlja investirala više od tri milijarde dolara u ovu kompaniju.
„Transformisana je u moderno, visoko efikasno preduzeće. Ona je glavni poreski obveznik u budžetu Srbije“, dodao je.
Ukupno, NIS je sa svojim zavisnim društvima u državni budžet prošle godine uplatio 244,7 milijardi dinara, što je oko 2,09 milijardi evra, navodi Nova ekonomija.
Posle osam odlaganja, početkom oktobra stupile su na snagu američke sankcije Naftnoj industriji Srbije (NIS), većinski u ruskom vlasništvu, jednoj od najvažnijih kompanija za funkcionisanje celokupne srpske privrede.
Amerikanci traže da Rusi izađu iz vlasništva u NIS-u, a navodno su u toku pregovori o kupoprodaji udela sa nekoliko zainteresovanih strana.
Pominjali su se mađarski MOL, azerbejdžanski Sokar i kompanija ADNOC iz Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Jedna od opcija je i nacionalizacija, ali je predsednik Srbije Aleksandar Vučić više puta naglašavao da se protivi toj varijanti.
„Nismo ni komunisti, ni fašisti“, rekao je Vučić.
Ipak, Skupština Srbije je početkom decembra usvojila amandman na predlog zakona o budžetu za 2026. koji zahteva dodatna izdvajanja za energetsku sigurnost i stabilnost zemlje.
Amandmanom se traži izdvajanje dodatnih 164 milijarde dinara, odnosno oko 1,4 milijarde evra, saznaje agencija Tanjug.
Prvobitno je bilo planirano svega 600 miliona dinara za ovu namenu.
Rafinerija nafte u Pančevu prethodno je obustavila rad zbog nedostatka sirove nafte, usled američkih sankcija.
U istom periodu, guvernerka Narodne banke Srbije (NBS) Jorgovanka Tabaković izjavila je da je ta institucija dobila upozorenje o mogućnosti uvođenja takozvanih sekundarnih sankcija, zbog NIS-a i poslovanja sa tom kompanijom.
Vlada Srbije je od američkog Ministarstva finansija više puta tražila da produži licencu za rad NIS-u dok traje proces pregovora o prodaji, ali su ti zahtevi odbijeni.
Sredinom decembra, predsednik Srbije je kazao da bi voleo da čuje ruske ideje o tome kako da se prevaziđe problem sa sankcijama, a potom da se pregovori Moskve sa jednom velikom stranom kompanijom o NIS-u „bliže kraju“.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk