

Ruski vlasnici pristali su da prodaju njihov deo vlasništva u Naftnoj industriji Srbije (NIS), koji iznosi 56,15 odsto, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.
Kome – još nije poznato.
Ime treće strane se ne saopštava zato što je reč o poslovnim razgovorima ozbiljnih kompanija, kaže ministarka Đedović Handanović.
Dok oni ne budu gotovi, ili bar najvažniji detalji ne budu definisani, nije ozbiljno da se o tome priča, dodala je.
„Od javnosti se ništa ne krije“, izjavila je ministarka za RTS.
„Naš zahtev je jasan, to je da rafinerija mora da nastavi sa radom i da se što pre obezbedi novi dotok sirove nafte“.
Sudbina NIS-a, arterije privrednog organizma Srbije, mesecima ‘visi u vazduhu’.
Američke vlasti najavile su početkom godine uvođenje sankcija ruskim energetskim kompanijama – Surgunjeftu i Gaspromnjeftu – u nameri da ograniče prihode kojim Moskva finansira rat u Ukrajini.
Među njima je i NIS, u kojem je Gasprom, odnosno ćerka firma Gaspromnjeft, većinski vlasnik.
Sankcije su odlagane više puta, da bi stupile na snagu u oktobru.
Bez dotoka nafte do 13. februara smo u potpunom kolapsu, izjavio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić na vanrednoj sednici vlade 16. novembra.
Kao rešenje su pominjane brojne opcije, manje ili više realne – od kupovine dela vlasništva od ruskog Gaspromnjefta, preko stečaja, do nacionalizacije.
Vučić je više puta rekao da se protivi nacionalizaciji – oduzimanju imovine.
„Ničiju imovinu nećemo da otimamo“, poručivao je.
Srbija ima rezerve, građani ne treba da brinu, rekao je Vučić i nastavio:
„Odluku moramo da imamo za sedam dana… nemamo šta da čekamo“.
Pogledajte video: Kako sankcije NIS-u utiču na mene
Vlasti u Moskvi su rekle da zajedno sa Beogradom „traže najbolje rešenje“ i da će se u toj potrazi „oslanjati na međuvladin sporazum iz 2008. godine“.
„U sadašnjim uslovima, mi i naši srpski partneri moramo da tražimo optimalno rešenje kako bismo prevazišli veštački izazvane probleme koje je stvorila američka administracija.
„Uvereni smo da su naši srpski prijatelji, kao i mi, iskreno zainteresovani da zaštite našu bilateralnu saradnju od spoljnog mešanja“, izjavila je Marija Zaharova, portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova.

Ministarka Đedović Handanović sada kaže da je NIS preko advokata u SAD podneo zahtev američkoj vladi, za produženje licence za rad, kako bi mogao da nastavi da doprema sirovu naftu, a rafinerija u Pančevu nastavi proizvodnju.
Zbog svega što se desilo je ponudila i ostavku.
„Ne vidim način na koji možemo da prevaziđemo ovu situaciju, jer bez rafinerije u Pančevu ne možemo“, rekla je ranije.
Od nje zavise čak i pekare, dodala je.
Na vanrednoj sednici Vlade Srbije doneta je odluka da se upravljanje gasnom infrastrukturom poveri novom preduzeću, izjavila je Đedović Handanović.
„Srbijagas“ će nastaviti da snabdeva tržište gasom i to će mu, kako kaže, biti glavna uloga u budućnosti.
„To je nešto što smo u elektroenergetskom sektoru već uradili, gde imamo posebne kompanije koje se bave prenosom električne energije, proizvodnjom i distribucijom.
„Sad to isto radimo u gasnom sektoru i to je jedan reformski proces koji će pre svega doprineti da sektor bude uređeniji, a da i u budućnosti budemo sigurniji što se tiče i izgradnje novih gasovoda i snabdevanja gasom“.
Dodala je da je vlada razmatrala i usvajanja zakona o nafti, gasu i obaveznim rezervama, ali i nabavke dodatne količine bezina i dizela.
U prethodne dve godine je povećan uvoz evro-dizela za 70.600 tona, čime su „stvoreni uslovi da budemo još bezbedni u slučaju nepredviđenih situacija“.
„Nastavljamo sa 38.000 tona benzina, kao i dodatnih 66.000 tona dizela“, rekla je Đedović Handanović.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk