Šta bi tinejdžeri radili da se ukinu društvene mreže u Srbiji

devojčica gleda u telefon dok leži na krevetu

Getty Images

Ljutnja koji se širi poput požara i nemoguće ju je umiriti – tako otprilike zamišljam reakciju tinejdžera kada bi im neko zabranio društvene mreže.

Upravo to je učinila Australija, prva država u kojoj mlađi od 16 godine neće moći da koriste deset platformi, među kojima su Instagram, Fejsbuk, TikTok, i delimično Jutjub.

Ako bi se slična stvar dogodila u Srbiji, reakcija bi bila daleko umerenija od one koja mi se mota po glavi, bar sudeći po odgovorima tinejdžera.

Trinaestogodišnja Dora kaže da bi u tom slučaju verovatno igrala video-igre, a godinu dana mlađa Lola bi vreme provodila napolju.

Obe ovo izgovaraju bez mnogo premišljanja, lako prelazeći na sledeće pitanje, kao da takva mogućnost nije ništa strašno za njih.

Možda zato što i ne veruju da se tako nešto može desiti, a možda i zaista svet bez društvenih mreža nije za njih nezamisliv.

Apokaliptične slutnje kako bi mladi dočekali gašenje društvenih mreža padaju mi na pamet jer Srbija prednjači po broju dece koja koriste društvene mreže, kao i po vremenu koje tinejdžeri provode na internetu.

Značajan broj dece u Srbiji između devet i 11 godina kaže da koristi društvene mreže svaki dan – čak 45 odsto, dok je taj procenat u Nemačkoj 11, pokazalo je ranije istraživanje Deca Evrope na internetu sprovedeno u 19 evropskih zemalja.

Među decom uzrasta od 12 do 14 godina, njih 86 odsto svakodnevno je koristilo društvene mreže, što je najveći procenat među ispitanim državama.

Zvaničnih inicijativa za zabranu mreža za mlade nije bilo, ali je Zaštitnik građana pripremio predlog zakona kojim bi se zabranila upotreba mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama.

„Pre nego što sa tim zakonom izađemo u javnost, dali smo mladima, onima kojima je namenjen, da ga prokomentarišu.

„Kada oni budu dali primedbe i kada te primedbe unesemo u zakon, izaći ćemo s tim u javnost“, rekao je Zoran Pašalić.

‘I tata je na telefonu’

Dora najviše vremena na društvenim mrežama provodi gledajući zabavne sadržaje, kratke videe (rilse), vesti o omiljenim bendovima.

„Mnogo volim K-pop i onda na mrežama nalazim sve što me zanima iz tog sveta“, kaže tinejdžerka koja ima profile na više mreža, ali najviše koristi Instagram.

Njeni drugovi iz odeljenja više su vezani za TikTok, na kome objavljuju snimke koje sami prave.

Dora je upravo na TikToku saznala prošle nedelje da će mladima u Australiji zabraniti društvene mreže.

Ona ne može da se seti da je na mrežama naučila ili videla nešto korisno – „možda jednom neki savet kako lakše da učiš za testove, mada to nije pomoglo“, kaže.

Ipak, za nju su društvene mreže prozor u svet koji je zanima i veruje da bila „tužna ako ih ne bi imala jer tu saznaje kada će da izađe neka pesma ili album“.

Roditelji su joj ograničili vreme koje provodi na telefonu na dva sata dnevno, ali Dora kaže da su oni zagledani u ekran mnogo više.

„Tata je stalno na telefonu, gleda i on mreže, kaže da mora zbog posla“, govori uz osmeh.

Pogledajte video: Vodič za bake, deke i roditelje – kako da deca budu bezbedna na internetu

Pojedini stručnjaci savetuju da roditelji ne bi trebalo da pokušavaju da ograniče vreme deci na internetu, jer ako žele, tinejdžeri mogu da nađu način da zabrane zaobiđu.

Roditelji treba da podrže dete u samoregulaciji vremena ispred ekrana i da mu omoguće da učestvuje u kreiranju porodičnih pravila o zdravom i bezbednom korišćenju interneta, rekla je psihološkinja Dobrinka Kuzmanović za Danas.

Pogledajte i ovaj video: Šta se desi kad nam isključe internet

‘Ne bih sedela u kući’

Lola, učenica šestog razreda, do pre nekoliko meseci imala je profile na Instagramu i TikToku, ali ih je ugasila.

Kaže da joj se ove „mreže više ne sviđaju jer ima osećaj da samo gubi vreme na njima“.

Ostao joj je Snepčet, gde je povezana samo sa prijateljima koje poznaje, i na kojem provodi do sat vremena dnevno.

Toliko su joj dozvolili roditelji.

Iako spominje da joj mama, za razliku od roditelja njenih prijatelja „sve ograničava“ u pogledu društvenih mreža, kaže i da odrasli „treba da stavljaju zabrane jer nema mnogo pametnog da se vidi“.

„Sve su to sadržaji koji se prave da bi neko dobio pare od broja pregleda“, kaže Lola.

Ipak, bio bi joj problem kada ne bilo Snepčeta, na kome pored dopisivanja gleda i snimke.

„Ako bi bile zabranjene mreže, sigurno ne bih sedela u kući, išla bih napolje“, kaže.

Njena vršnjakinja Alisa nema profil ni na jednoj društvenoj mreži, ali prati sadržaj na Jutjubu.

„Mama kaže da mi nisu potrebne društvene mreže, a i ja se slažem jer sam dete“, govori.

U njenom odeljenju skoro sva deca imaju profile na društvenim platformama, i kada govori o tome, prva stvar koja je pada na pamet jeste ismevanje jednog od drugara na Tiktoku.

„Kada se priča o društvenim mrežama, meni je važno da se kaže da ne treba da se koriste za ismevanje“, ističe.

To što ih ona nema, nije joj problem u odnosu sa drugarima i uglavnom komunicira sa njima preko Vajbera (Viber), objašnjava.

Jutjub, posebno kratki snimci, zabavni su joj, ali veruje da ne bi bio smak sveta kada ne bi mogla da pristupi ovoj platformi.

„Radila bih nešto drugo – crtala ili čitala nešto“, kaže.

Nacionalni kontakt centar Pametno i bezbedno pruža materijale za decu i roditelje o bezbednom korišćenju interneta, a broj za prijave je 19833.

BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk

Slični tekstovi

Google Play App Store
Prijavite se na naš bilten

Ne propustite najvažnije događaje u nedelji.