

Endru Mauntbaten-Vindzor, sin pokojne britanske kraljice Elizabete Druge i brat kralja Čarlsa, uhapšen je pod sumnjom za zloupotrebu položaja u javnoj službi.
Automobili su tokom jutra fotografisani kako ulaze na privatno imanje kraljevske porodice Sandringem, u oblasti Norfok, na istoku Engleske.
Policija je saopštila da je privela muškarca iz Norfoka u okviru istrage, ne navodeći ime.
Sumnja se da je bivši britanski princ, koji danas puni 66 godina, navodno delio poverljivi materijal sa pokojnim seksualnim prestupnikom Džefrijem Epstinom.
Endru je dosledno i energično negirao bilo kakvu krivicu.
„Želim jasno da poručim – sve mora da bude u skladu sa zakonom“, saopštio je kralj Čarls, dodajući da je „sa najdubljom zabrinutošću“ primio vest o hapšenju.
Sledi „potpun, pravičan i propisan postupak“, kojim će „nadležni organi sve ispitati na odgovarajući način“, u čemu imaju „punu i bezrezervnu podršku i saradnju“ kraljevske porodice, istakao je.
Endru Mauntbaten-Vindzor je godinama bio prijatelj sa Epstinom i održavao je kontakt sa američkim finansijerom i pošto je 2008. osuđen za seksualna zlostavljanja dece.
Endru se ranije izvinio zbog prošlih veza sa Epstinom, ali je kategorično negirao bilo kakva krivična dela.
I Sara Ferguson, Endruova bivša žena, takođe se pominje u Epstinovim dokumentima i za nju se navodi da je bila bliska sa seksualnim prestupnikom.
Pominjanje u dokumentima ne znači i da je neko počinio bilo kakvo krivično delo.
Posle niza otkrića u vezi sa Epstinom, Endru je ostao bez kraljevskih zvanja, pa i titule princa.
Nedavno se iselio iz njegovog doma u Vindzoru.
Bakingemska palata je ranije saopštila da će Endru napustiti kraljevsko imanje početkom 2026. godine.
Britanski kralj Čarls ranije ovog meseca jasno je izrazio „rečima i postupcima duboku zabrinost zbog optužbi“.
„Iako je gospodin Mauntbaten-Vindzor dužan da se pozabavi konkretnim tvrdnjama o kojima je reč, ako nam se obrati policija, spremni smo da ih podržimo, kao što biste i očekivali“, rekao je tada kralj.
Takođe su se oglasili i princ i princeza od Velsa.
„Duboko smo zabrinuti zbog najnovijih otkrića iz slučaja Epstin“, preneo je njihove reči portparol Kensingtonske palate.

Apsolutni maksimum koliko bivši princ može biti zadržan je 96 sati, izjavio je Deni Šo, analitičar za pitanja policije, u razgovoru za BBC Radio 5 Live.
Za to je potrebno višestruko produženja pritvora, uz odobrenje viših policijskih službenika i Suda za prekršaje (Magistrates’ Court), dodaje.
U većini slučajeva, kako kaže, osumnjičene zadržavaju 12 ili 24 sata, posle čega bivaju ili optuženi ili pušteni na slobodu dok se istraga nastavlja.
Endru će biti smešten u „ćeliju u pritvorskoj jedinici“, sa samo „krevetom i toaletom“, gde će čekati policijsko saslušanje.
Kako Šo naglašava, „neće imati nikakav poseban tretman“.
Dal Babu, bivši policijski zvaničnik, kaže da će policija posle hapšenja Endrua moći „da dođe do (njegove) računarske opreme, fajlova, fotografija i drugih dokaza“.
Policajci sada „mogu da izvrše pretres svih objekata koje poseduje ili koristi, kao i svih drugih prostora nad kojima ima kontrolu, tako da su sasvim mogući pretresi i na drugim lokacijama“, ističe.

Piše: Šon Koflen, BBC dopisnik za kraljevska pitanja
Naravno, hapšenje ne treba tumačiti kao bilo kakav dokaz krivice i za sada nema podignute optužnice.
Endru je dosledno negirao bilo kakvu neprimerenu radnju.
Ipak, to šturo i službeno policijsko saopštenje je vest koja odjekuje poput zemljotresa: „Muškarac se i dalje nalazi u policijskom pritvoru.“
Ne znamo gde se on jutros nalazi, ali sama pomisao na tu sliku deluje zapanjujuće.
Među plastičnim čašama i papirologijom u nekoj policijskoj stanici, brat kralja sedi posle hapšenja.
Zaista ogroman pad sa raskoši Bakingemske palate i Vindzor zamka.

Piše: Dominik Kašani, BBC dopisnik za pravna pitanja
Krivično delo „zloupotreba službenog položaja“ (Misconduct in Public Office) veoma je kompleksno.
U suštini, svodi se na tvrdnju da je neko ko je obavljao posao u ime britanske javnosti učinio nešto veoma loše, znajući da je to loše.
Postoje četiri „elementa“, odnosno faktora, na koja policija mora da se usredsredi tokom istrage, kako bi tužioci mogli da odluče da li neko treba da bude optužen ili ne.
Prvo, policija mora da utvrdi da li je osoba pod istragom bila „javni službenik“ i da li je sporni događaj bio deo njenih službenih dužnosti.
Ako se to potvrdi, istražitelji zatim traže dokaze da je osumnjičeni „namerno“ propustio da izvrši dužnost ili da se na neki drugi način namerno neprimereno ponašao.
Ta prilično opširna definicija već dugo je predmet pravnih rasprava.
Sledeće pitanje jeste da li je postupak koji je učinjen bio toliko ozbiljan da predstavlja „zloupotrebu poverenja javnosti“.
Na kraju, ako su prethodna tri uslova ispunjena, policija mora da ispita da li je osoba pod istragom postupala „bez razumnog opravdanja ili izgovora“.
To poslednje pitanje je ključno.
Jedno od osnovnih načela krivičnog prava jeste da se osobi osumnjičenoj za nezakonito postupanje pruži prilika da iznese njenu stranu priče, a to počinje onog trenutka kada policija pokuca na njena vrata.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]