

Među mnogim izazovima sa kojima se suočava Ukrajina od početka ruske invazije februara 2022. godine, jedan je daleko od bojišta – obezbeđivanje sredstava za finansiranje njene odbrane.
Ta potreba postala je još akutnija otkako Moskva tvrdi da ostvaruje napredak na frontu, a njena privreda se pokazuje otpornijom na do sada neviđene sankcije nego što su mnogi očekivali.
U odgovor na to, ukrajinski evropski saveznici podržali su predlog Nemačke da se ruska državna imovina koja se čuva u Belgiji pretvori u „reparacioni zajam“ za finansijsku podršku Ukrajini naredne godine.
Ali korišćenje same imovine pokazalo se mnogo kontroverznijim, dok Belgija optužuje Evropsku uniju da „umanjuje“ njene rizike.
Šta je zamrznuta ruska imovina na zapadu i zašto ovaj predlog nailazi na toliki otpor?

Mnogi stručnjaci, kao i Centralna banka Rusije, procenjuju da je na zapadu zamrznuto između 300 i 350 milijardi dolara imovine, u šta spadaju gotovina, obveznice i akcije u brojnim zemljama.
Kao i u slučaju drugih centralnih banaka, deo ruskog zlata i rezervi u stranoj valuti uložen je u imovine kao što su vredne valute, zlato i vladine obveznice.
Ovu imovinu ne treba mešati isključivo sa zamrznutim privatnom imovinom: mnogim ruskim pojedincima i kompanijama kojima je Zapad uveo sankcije takođe je zamrznuta njihova vlastita privatna imovina, kao što su nekretnine ili jahte.
Većina ruske imovine koju je zamrznula EU – oko 185 milijardi evra od procenjenih 210 milijardi evra – čuva se u Eurokliru (Euroclear), briselskom centralnom depozitorijumu hartija od vrednosti.
To je zato što je veliki deo ruskih rezervi u stranim valutama već bio tamo pre sankcija.
Veliki deo ove imovine sazreo je od 2022. godine i sada je postao gotovina.
Ruska centralna banka nije pružila detaljan presek zamrznute imovine.


Predlog EU, za koji se zalaže nemački kancelar Fridrih Merc, pretvorio bi 140 milijardi evra ruske državne imovine koja se čuva u Belgiji u „reparacioni zajam“ za Ukrajinu naredne godine, rekla je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen novinarima 3. decembra.

Program se ne svodi na zaplenu novca, jer bi poprimio oblik zajma, rekla je, mada će Ukrajina morati da ga vrati samo ukoliko Rusija bude plaćala reparaciju za izazvanu ratnu štetu.
Zemlje EU su već počele da koriste kamatu zarađenu na oko 210 milijardi evra zamrznute ruske imovine kao pomoć za ukrajinsku odbranu.
Međunarodni monetarni fond (MMF) procenio je da će Ukrajini 2026. i 2027. godine biti potrebno 135 milijardi evra.

Očekuje se da lideri EU glasaju o reparacionom zajmu na samitu u Briselu 18. decembra.
Većina zemalja EU podržava plan, ali je naišao na oštre kritike iz Belgije, koja drži najveći deo zamrznute ruske imovine u EU.
Belgijska vlada tvrdi da će ona snositi najveći teret bilo kakve ruske sudske tužbe ako nastanu problemi sa EU zajmom zasnovanim na toj imovini.
Ocenila je i da bi takav potez ugrozio mogućnost mirovnog sporazuma na kratke staze.
„Uporno apelujemo na alternativu, konkretno da EU pozajmi potrebne sume na tržištu“, rekao je belgijski ministar spoljnih poslova Maksim Prevo.

Očekuje se da Evropska komisija predstavi opcije za razrešenje ove pat-pozicije, ali Prevo tvrdi da se nacrt teksta „ne bavi našim problemima na zadovoljavajući način“.
On tvrdi da bi rizici mogli da dovedu do „bankrota Belgije“.
„Ako nas Rusija odvede na sud, sva je prilika da će dobiti taj slučaj i tada mi, Belgija, nećemo moći da otplatimo tih 200 milijardi evra, zato što je to jednako čitavom godišnjem federalnom budžetu.
„To bi značilo bankrot za Belgiju.“
Belgijski premijer Bart De Vever takođe je izrazio zabrinutost, pišući Fon der Lajen kako bi se požalio da je plan „suštinski pogrešan“.

Izvršna direktorka Euroklira Valeri Urban iznela je slične argumente.
De Vever kaže da druge zemlje EU moraju da pruže Belgiji pravno obavezujuće garancije da će rizik biti podeljen ako ukrajinski zajam propadne ili ako sankcije protiv Rusije budu ukinute.

Ali to se doživljava kao problematično, zato što je Evropska centralna banka upozorila da ne može da bude zajmodavac poslednjeg pribežišta za jedan takav program.
Umesto toga, Belgija je predložila zajam EU u vrednosti od 45 milijardi evra Ukrajini za narednu godinu, koristeći zalihe iz postojećeg zajedničkog budžeta 27 zemalja članica.
Nemački kancelar Merc, međutim, veruje da je bolji put korišćenje zamrznute ruske imovine.
On je potrebu opisao kao „sve hitniju“ i pozvao lidere da se ujedine oko ove ideje.
„Ukrajini je potrebna naša podrška. Ruski napadi se pojačavaju. Zima je na pragu…
„I u tom pogledu, nadam se da možemo dođi do zajedničkog rešenja u okviru Evropske unije.“

Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas takođe podržava plan za reparacioni zajam, tvrdeći da će on pojačati evropski stav protiv Moskve i poslužiti kao podsticaj za predsednika Vladimira Putina da pregovara.
Verle Kolert, profesorka finansijskog prava na Katoličkom univerzitetu u Levenu, rekla je za BBC njuz kako veruje da je belgijska zabrinutost opravdana.
„Euroklir ima ugovornu obavezu da otplati novac Ruskoj centralnoj banci na prvi njen zahtev.
„Jedini razlog zašto ona to već nije uradila su sankcije.“
Ako sankcije budu ukinute dok je novac već pozajmljen EU, finansijski će biti ugrožena Belgija, a ne Euroklir, ističe ona.
Upozorila je da korišćenje zamrznutih stranih rezervi u druge svrhe može da podrije poverenje u evropski finansijski sistem.
Kolert tvrdi da bi evropsko uzimanje zajma za Kijev zasnovanog na tržištu bilo bezbednije.
„Prednost uzimanja novca iz zamrznutih fondova Euroklira je da je lišeno kamate, ali nije lišeno rizika.“
Usled sve većeg pritiska, Merc je prošle nedelje odložio planiranu posetu Norveškoj i otputovao u Brisel da bi se sastao sa premijerom De Veverom i predsednicom Komisije Fon der Lajen.
Posle sastanka, Fon der Lajen i Merc su saopštili da su održali „veoma konstruktivne“ razgovore sa De Veverom.
Lideri EU nisu uspeli da postignu konsenzus oko sličnog plana u oktobru.
Pogledajte video: Da li se uvođenjem sankcija postižu željeni rezultati

Rusija je oštro osudila predlog.
Jedan od njenih vrhunskih bankara zapretio je Evropskoj uniji sa 50 godina sudskih sporova ukoliko plan bude bio sproveden u delo.
Andrej Kostin, predsedavajući VTB-a, jedne od vodećih ruskih banaka u državnom vlasništvu, rekao je da je neprihvatljivo da zamrznuta imovina Moskve bude prebačena Ukrajini.
„Što se tiče zaplene našeg novca, mi na kraju možemo bez njega“, rekao je.
„Jedini problem je što bi taj novac mogao da se iskoristi za rat, a ne za mir.“
Portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da će svetski finansijski sistem „osetiti posledice“ bilo kakvog poteza u vezi sa zaplenom ili preusmeravanjem ruske imovine.
Državna novinska agencija RIA izvestila je da bi iz odmazde na meti moglo da se nađe 285 milijardi dolara direktnih stranih investicija sa Zapada u Rusiji.
Pogledajte video: Zaobilaženje sankcija – kako Rusi i dalje kupuju ajfone
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk