

S jedne strane korupcija, a sa druge mladi.
Tako barem Ujedinjene nacije (UN) vide borbu koja se, kako navode, vodi širom sveta.
Za 1,9 milijardi mladih – gotovo četvrtina svetskog stanovništva – borba protiv korupcije je ključna u obezbeđivanju budućnosti, zato što smatraju da oni prvi osećaju posledice, saopštili su iz UN povodom Međunarodnog dana borbe protiv korupcije.
Odlučio sam da to proverim sa nekima od njih u Srbiji.
„Tu je pre svega težina osamostaljenja od roditelja, kao i nemogućnost zapošljavanja, čak i sa fakultetskim diplomama, pošto je sve na sistemu ‘povuci preko veze’“, kaže 22-godišnji Nikola Boca, student Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, za BBC na srpskom.
„Poslova nema zbog zapošljavanja ljudi koji nisu stručni, zato mladi i odlaze iz države – to je primaran način uticaja korupcije na mene kao mladu osobu.“
Zak Veličković sa Pravnog fakulteta u Beogradu, uz nemogućnost dobijanja posla dodaje, kako kaže, nešto još važnije – bezbednost.
„Prvenstveno sam pogođen time što osećam da je moja bezbednost ugrožena zbog korupcije – svi znamo šta se desilo 1. novembra prošle godine.“
Uzrok pada nadstrešnice tek renovirane železničke stanice u Novom Sadu, 1. novembra 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi, mnogi vide u visokoj stopi korupcije, na koju stručnjaci upozoravaju godinama.
Za nešto više od godinu dana, u toku su tri postupka, potvrđena je jedna optužnica, ali nije počelo nijedno suđenje.
„Iz dana u dan je sve teže i teže, stvarno smo u velikom problemu“, kaže Dušan Slijepčević iz Saveta za borbu protiv korupcije, savetodavnog tela Vlade Srbije, u razgovoru za BBC na srpskom.
Nivo korupcije u Srbiji u 2023. bio je najnepovoljniji u prethodnih 12 godina, pokazuje izveštaj međunarodne nevladine organizacije Transparensi internešnel, da bi taj pad u 2024. samo bio nastavljen.
Srbija zauzima 105. mesto od 180 zemalja i teritorija sveta po Indeksu percepcije korupcije – samo su Bosna i Hercegovina i Belorusija lošije u Evropi – što je najlošiji plasman od 2012. godine.
Tada je na vlast – i to upravo na talasu teme o borbi protiv korupcije – došli Srpska napredna stranka i predsednik Aleksandar Vučić.
Rezolucije Evropskog parlamenta i Evropske komisije takođe naglašavaju korupciju kao jedan od ključnih problema u Srbiji.
Predsednik Aleksandar Vučić – iako to nije u njegovoj nadležnosti – godinama najavljuje „žestok obračun sa korupcijom“, ali do danas nema efekata tog obećanja.
Šta mladi širom sveta osećaju o korupciji, u Ujedinjenim nacijama su zaključili na osnovu njihovih eseja iz 2024.
„Opisivali su kako nedovoljno finansirane škole ograničavaju pristup kvalitetnom obrazovanju, manjak radnih mesta im smanjuje šanse u životu, zdravstvena zaštita postaje sve nedostupnija i sužavaju im se mogućnosti da učestvuju u javnom životu.“
Veličković, 24-godišnji apsolvent prava, dodaje još primera iz njegove okoline.
„Kada kod lekara sediš u čekaonici tri sata i vidiš da ljudi, koji su došli posle tebe, ulaze preko reda“, kaže.
„Ili u saobraćaju, kada se bahati vozači provlače i nastavljaju da voze, dok se običnim ljudima za banalnosti pišu kazne, poput prelaska ulice van pešačkog prelaza.“
Međutim, nove tehnologije, poput veštačke inteligencije, nude „moćne alate za sprečavanje, otkrivanje i razotkrivanje korupcije“, a „mladi su u centru ove digitalne transformacije“, naglašavaju iz UN.
„Uspeh zavisi od toga da im damo moć, uključimo ih u antikorupcijske napore i ojačamo institucionalne sisteme koji počivaju na transparentnosti i odgovornosti.“
Ta dva pojma često se mogu čuti na protestima širom Srbije.
Studenti traže utvrđivanje odgovornosti za pad nadstrešnice u Novom Sadu, kao i da „prorade institucije“, za koje tvrde da su pod potpunom kontrolom SNS-a.
„To je osnova naše borbe, nijedna institucija u suštini ne radi“, tvrdi Boca.
„Kad bi zakon počeo da radi, a odgovorni za ovo stanje u zemlji završili tamo gde su zaslužili – u zatvoru, ili van funkcije – mnogo toga bi se promenilo.“
Tada bi, kako kaže, osetio da „ima poentu u ovoj državi“, koja bi „normalno funkcionisala“.
Predstavnici vlasti, na čelu sa predsednikom Vučićem, optužbe studenata o korupciji negiraju i često ponavljaju istu rečenicu: „Pustimo institucije da rade njihov posao“.
Studenti za to vreme traže vanredne parlamentarne izbore, tvrdeći da njihovi zahtevi pod aktuelnom vlašću nikada neće biti ispunjeni.
Za pad nadstrešnice u toku je nekoliko pravosudnih postupaka, ali suđenja još nema.
Jednu od istraga vodi Tužilaštvo za organizovani kriminal (TOK) upravo zbog optužbi za korupciju u slučaju renoviranja železničke pruge do Mađarske.
TOK pominje štetauu budžetu Srbije od 115,5 miliona dolara (oko 100 miliona evra).

Savet za borbu protiv korupcije upravo je pozivao TOK da ispita tokove novca oko izgradnje i rekonstrukcije pruge Beograd – Novi Sad, ali to nije sve.
Takođe, tražili su i da se ispita trošenje novca u sportu, posebno oko izgradnje stadiona.
Srbija je nedavno dobila tri nova stadiona – u Zaječaru, Leskovcu i Loznici – a procenjena vrednost za izgradnju uvećana je za oko 20 miliona evra, istakli su.
U toku je izgradnja Nacionalnog stadiona u Surčinu.
U međuvremenu su iz Saveta upozoravali su i da „korupcija u Srbiji gotovo da i nije kažnjiva“, da „borba protiv nje nikome u vlasti nije prioritet“ i da se „uz korupciju autoritarni režimi lakše održavaju na vlasti“.
Međutim, promena nije bilo.
Zapravo, nijedna Vlada Srbije – od osnivanja Saveta za borbu protiv korupcije 2001. do danas – nije razmatrala naše izveštaje, naglasili su iz Saveta 2025. godine.
Svaki kritički osvrt na određene pojave u društvu, a koje bi imale štetne i koruptivne posledice, Vlada je smatrala „kao suprotstavljanje njoj samoj“, navodi se u Izveštaju o fenomenima sistemske korupcije.
Dušana Slijepčević iz Saveta za borbu protiv korupcije zato pitam dokle to ide.
Može li u Srbiji sve da se plati i završi?
„Mislim da može, nažalost“, odgovara.
„Ako odgovaraju samo oni koji daju piće nekom lekaru, tu je jedno – a nisam čuo da je neko odgovarao za to – ali ako ne odgovaraju ljudi koji sve postižu zahvaljujući korupciji, onda smo mi u problemu.“
Kako to onda promeniti?
„Neophodne su ozbiljne i izgrađene institucije, ali i da se sutra nešto promeni u vlasti, to neće moći da se sredi u potpunosti sigurno 50 do 100 godina“, smatra.
Iz Ujedinjenih nacija zato naglašavaju da „obrazovanje igra ključnu ulogu u razvijanju kulture integriteta od najranijeg uzrasta, oblikujući generacije koje se opiru korupciji i spremne su da doprinose bezbednijim, odgovornijim i transparentnijim društvima“.
„Mladi ostaju u samom središtu borbe protiv korupcije – duboko pogođeni njenim posledicama, oni su jedinstveno pozicionirani da u njihovim zajednicama brane etičke vrednosti i suprotstave se korupciji na svakom nivou“, navode iz UN.
Jedan od puteva ka rešenju je i borba kojom se bavimo već godinu dana, dodaje student Veličković.
„Naš Pravni fakultet je 9. decembra 2024. ušao u blokadu, a tek sam danas saznao da je reč o Međunarodnom danu borbe protiv korupcije.
„Dobra simbolika“, kaže.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk