

Nakon izjave ministarke rudarstva i energetike Dubravke Đedović Handanović da u Srbiji postoji čak 51 naselje koje nema alternativu snabdevanju gorivom osim pumpi Naftne industrije Srbije – NIS, podaci sa terena ukazuju da su ti navodi netačni i da ne oslikavaju u potpunosti stvarno stanje u pojedinim mestima na jugu zemlje, zbog čega je deo građana i poljoprivrednika bespotrebno uznemiren.
Ministarka je na sastanku u Beogradu navela da bi, zbog mogućih posledica američkih sankcija NIS-u, mogle biti ugrožene sredine poput Žitorađe, Predejana, Crne Trave, Medveđe, Vučja, Svrljiga i Žitkovca, jer navodno nemaju nijednu drugu benzinsku pumpu. Prema njenim rečima, to bi stanovnike ovih mesta moglo ostaviti bez goriva.
Međutim, informacije na terenu pokazuju da u pojedinim od ovih mesta postoje i privatne benzinske pumpe ili manji distributeri, iako se oni često ne nalaze u zvaničnim registrima većih naftnih kompanija ili na internet mapama.
Tako, u Žitorađi, pored NIS-ove pumpe, rade i najmanje dve manje privatne pumpe u okolnim naseljima, među kojima je i selo Pejkovac par kilometar od centra tog mesta.
U Svrljigu, osim NIS-ove stanice, građanima su dostupne najmanje 3 benzinske pumpe i privatni distributeri goriva, Slično je i Žitkovcu što dovodi u pitanje tvrdnju da su ova mesta u potpunosti zavisna od ruske kompanije.
Sagovornici sa juga Srbije ukazuju da se manje privatne pumpe često ne vode u zvaničnim bazama podataka, ali da u praksi funkcionišu i predstavljaju važan izvor snabdevanja, posebno za poljoprivrednike.
Ipak, u pojedinim opštinama, pre svega u Crnoj Travi, Medveđi i Vučju u Jablaničkom okrugu, situacija je znatno teža, jer alternativne pumpe zaista ne postoje, pa bi u slučaju zatvaranja NIS-ovih stanica meštani morali da putuju i više desetina kilometara kako bi natočili gorivo.
I u Predejanu, mestu sa oko 1.500 stanovnika, prestanak rada NIS-ove pumpe značio bi da građani moraju da putuju i do desetak kilometara do najbliže benzinske stanice.
Građani sa juga ne spore da bi zatvaranje NIS-ovih pumpi dodatno pogoršalo ionako tešku ekonomsku situaciju.
Poljoprivrednici gorivo uglavnom kupuju „na sitno“, često za 1.000 do 2.000 dinara, pa im je i odlazak u susedne gradove, značajan finansijski teret.
Dodatnu zabrinutost izaziva i strah da bi pojedini privatni distributeri bez ili sa manjom konkurencijom mogli da povećaju cene goriva, iako je ono u Srbiji već među najskupljima u regionu, u poređenju sa Bugarskom, Kosovom i Metohijom i Severnom Makedonijom.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
— Komentari
0