

Zaštita životne sredine, promocija zapošljavanja, podsticanje turizma i kulturne baštine – neki su od prioriteta projekata prekogranične saradnje Srbije i okolnih zemalja, a koje u najvećoj meri, bespovratnim sredstvima, finansira Evropska unija. U Nišu su na poslednjem danu „EU nedelja mogućnosti“ predstavljene su prednosti saradnje srpskih i instutucija iz Severne Makedonije, Bugarske, Rumunije, Mađarske, Hrvatske, Crne Gore i Bosne i Hercegovine.
Programi prekogranične su nastali na inicijativu Evropske komisije i predstavljaju finansijsku podršku EU saradnji pograničnih teritorija susednih država na rešavanju pitanja od zajedničkog interesa. Od 2004. godine uključene su i države koje nisu članice EU, pa je tako Srbija dobila mogućnost da razvija prekograničnu i transnacionalnu saradnju.U Nišu je u ponedeljak potpisan prvi sporazum od 3,6 miliona evra iz Programa prekogranične saradnje Srbija – Severna Makedonija, a Sandra Šimić iz Ministartsva za evropske integracije kaže da je Niš već sredina koja je obuhvaćena programom prekogranične saradnje sa Bugarskom.
Do 2016. godine je kroz programe prekogranične saradnje u Srbiji podneto više od 5.500 predloga projekata, finansirano više od 1000 projekata koje je sprovodilo oko 700 organizacija iz Srbije, a ugovoreno više od 220 miliona evra. Program saradnje sa Severnom Makedonijom omogućava prenos znanja, kaže Biljana Stanković govoreći o prekograničnoj saradnji ove dve zemlje.Korist za građane je neizmerna, ne samo na dovođenju novih ideja i poboljšavanju uslova života, već da saznaju kako da razvojno poboljšaju svoje organizacije i teritorije. Teme mogu i ne moraju da budu različite, a mogu i različite lokalne samouprave i organizacije. Programi prekogranične saradnje su za organizacije na lokalu koje mogu same da pripremaju i sporovode. To je drugačije od programa koji su na nascionalnom nivou, kao što je na primer Otvoreni Balkan. To je velika mogućnost za insitucije u pograničnim prostorima koje imaju manje pažnje, a dele iste izazove kao instutucije preko granice – rekla je Šimić.
Prekogranična saradnja sa institucijama iz Rumunije je nešto što čeka i Niš.Jako je važno da projekat podrazumeva ne samo međusobne posete između partnera u Srbiji i Severnoj Makedoniji, već i posete EU kako bi implementirali dobre evropske prakse. Po povratku u svoje preduzeće ili školu koja učestvuje u projektu. To omogućava prenos znanja. Jedan od projekata koji je uključivao saradnju škola, pokazao nam je da se deca iz Vranja i Kumanova nisu poznavala pre projekta, ali na ovaj način su se učeničke zadruge povezale i upoznale, a njihovi vidici se šire – kaže Stanković.
Opredelili smo se da finansiramo tri prioritetne oblasti – životnu sredinu, društveno-ekonomski razvoj, i unapređenje kapaciteta za upravljanje granicom. Dobili smo 128 predloga projekata i njihova evaluacija je u toku. Očekujemo sledeći poziv za drugu polovinu sledeće godine – najavila je Vasilija Stanić koja je govorila o saradnji Srbije i Rumunije.
U prethodnom finansijskom periodu 2014-2020, Evropska unija je za sprovođenje programa prekogranične i transnacionalne saradnje u Srbiji opredelila 260 miliona evra za devet programa i saradnju sa Bugarskom, Mađarskom, Rumunijom, Severnom Makedonijom, Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Hrvatskom.
Molimo vas da se u komentarima držite teme teksta. Redakcija Južnih vesti zadržava pravo da – ukoliko ih proceni kao neumesne – skrati ili ne objavi komentare koji sadrže osvrte na nečiju ličnost i privatan život, uvrede na račun autora teksta i/ili članova redakcije kao i bilo kakvu pretnju, uvredu, nepristojan rečnik, govor mržnje, rasne i nacionalne uvrede ili bilo kakav nezakonit sadržaj.
Komentare pisane verzalom i linkove na druge sajtove ne objavljujemo. Južne vesti nemaju nikakvu obavezu obrazlaganja odluka vezanih za komentare i njihovo objavljivanje.
Mišljenja iznešena u komentarima su privatno mišljenje autora komentara i ne odražavaju stavove redakcije Južnih vesti.
Smatra se da ste slanjem komentara potvrdili saglasnost sa gore navedenim pravilima.
Administratorima Južnih vesti se možete obratiti preko Kontakt stranice.
Samo motka Srbiju spasava!