
Sloboda medija u BiH
Dakle ako budete uhvaćeni da kršite sve uzuse novinarske profesije, na javnom servisu vas ne čeka otkaz, nego bolje i udobnije radno mjesto, neko na kojem vaša nagodnost može više doći do izražaja, a manje u oči javnosti.

Dakle ako budete uhvaćeni da kršite sve uzuse novinarske profesije, na javnom servisu vas ne čeka otkaz, nego bolje i udobnije radno mjesto, neko na kojem vaša nagodnost može više doći do izražaja, a manje u oči javnosti.

Učestalim raspisivanjem vanrednih izbora bez pravog razloga režim u potpunosti diktira politički tempo, obezbeđuje apsolutnu inicijativu u odnosu na opoziciju i nameće okvir u kojem se ona kreće.

Da li je neko od Vas bio u sudnici? Da li neko video taj prvi „užasavajući” prizor gde treba da sedne tužilac, a gde tuženi? Obično jedan naspram drugog i bitka može da krene! Da li je neko primetio da se sudija (sa porotom) najčešće fizički nalazi „iznad” stranaka u postupku? Da li je neko […]

Prema podacima Komiteta za zaštitu novinara, od 1992. godine do danas 287 novinara je poginulo u ratnim zonama. Međutim, šokira sledeći podatak: u istom periodu 810 novinara je ubijeno zbog toga što su istraživali korupciju i borili se za ljudska prava. Samo 10 slučajeva su dobila rešenje na sudu.

Neki branitelji potegnuće i za argumentom kako kaldrma u Kazandžijskom sokačetu nije autentična, pa se rovarenjem po njoj ne uništava duh starog Niša, već štiti gradsko dobro.

A Rusi k’ko Rusi, će prenosu i i popus’ će ni davaju al’ na svi kamermani i na svi onija što se maju oko nji i oko televiziju, da davamo diplomatski status. I tuj se ne pogodimo.

Kada bi neko sa strane došao u Niš, da li bi o Nišu pomislio kao o gradu modernih tehnologija? Da li se to po gradu nekako može videti? Hajde da razmotrimo neke detalje koji bi nam možda na to ukazali.

Reka kojoj granica nije smetala da nosi i ljubav i krv između naroda, na kojoj su Kelti gradili utvrde, Sloveni opštili sa vilama, Osmanlije prale ruke, ustanici šaputali tajne, vekovima teče, a ne otiče – ugostila nas je u gradu iz kog hita skrivena pod plašt Morave u zagrljaj ljubavniku Dunavu kome je Sava, istina, već dosadila.

Živimo u vremenu u kojoj je mutiranje vrlo čest pojam. Prvo su mutirale kornjače u crtanom filmu i postale su nindže, a danas mutira sve – od životinja, preko biljaka do virusa. U tom procesu mutacije, izmutirala je i jareća brada. Dobila je neki drugačijii oblik, pa napala Čoveka.

Tamnićemo ekrane i podržavati štrajkače glađu, a svi oni – od gradskih čelnika, preko članova fingiranih komisija će se pravdati da oni s tim nemaju nikakve veze. I tako sve dok taj balon ne pukne. A kada pukne – kako je kome drago.

Kakva god bi varijanta eventualnog razjašnjenja ovog fenomena mogla biti, mislim da bi najtačniji odgovor ipak mogao da nam pruži samo znalac koji je bio i ministar informisanja i premijer i predsednik. Jer takav zgoditak se postiže u životu samo ako ste čuvar tajne kosmičkog levka. I naravno, kreator javnog mnjenja u Srbiji.

Ali ako se ovakav način rada fudbalskih klubova primenjuje na politiku, i ako se nastavi sa kupovinom odbornika, sve sam više uveren da će se dovesti u pitanje jedan od osnovnih principa demokratije – smenjivost vlasti u državi.

Što želiš time da kažeš, prodani skote bez časti? Na obzorju se vide stare parole, ali ne vidim boju.

Odgovor na ovo pitanje, u suštini, daće i jasan uvid u to ko je ko u političkom špilu karata u Opštini Medijana.

Očigledno je da za Nebojšu Kocića, kao naprednjačkog predsednika opštine Medijana, zapravo niko nije glasao, a on se sada ipak nalazi na vlasti. Takve stvari su moguće, ponavljam, samo ako građani više nisu izvor vlasti. Da su građani još uvek suvereni, takva situacija ne bi bila održiva.

Kada se za nekoga kaže da živi u Ulici generala tog-i-tog, podrazumeva se da u njoj ima kuću, stan ili makar sklonište od kiše i vetra, gde ponekad stigne i koja opomena za neplaćenu struju. Kada se iz Ulice preseli na ulicu, stvari su jasne. Zašto onda taj vekovni kosovski mit ne spava u Kosovu, već tako nesvrstano jezdi na ulicama, proplancima, livadama, na internetu i na duši?

I šta možemo očekivati ubuduće? Pa još lepih vesti iz drugih delova Srbije, odnosno da se i drugi gradonačelnici otvoreno (kao vožd Boško), ili kroz neke prikrivene ili sofisticirane forme (recimo, kao neki vid saradnje), umile vlasti!

Složićemo se, verovatno svi, da najradije čitamo kolumne koje se na elokventan i neretko satiričan način obračunavaju sa moćnicima naših dana ili nekom kvazi-elitom koja je uzurpirala ono mesto u društvu koje joj po svojoj suštini niti pripada niti pristaje.

Već tradicionalno i ova školska godina počinje protestom nas, zaposlenih u prosveti, iz više nego opravdanih razloga. Iako je, kao krucijalnu stvar u našem obrazovnom sistemu, najavio uvođenje đačkih uniformi, gospodin Ministar prosvete je malo zakazao, te je nas, a i naše učenike i njihove roditelje, doveo u veliku nedoumicu kako će te uniforme izgledati, […]

Slučajno mi je do ruku dospela knjiga za koju sam pomislio da je reklamna publikacija, ali kada sam počeo da je čitam… bio sam u dilemi da li da se smejm ili plačem, shvativši koliko nam se istorija ponavlja…
CokaSrećna vam Nova godina studenti! Želim da i nama bude srećnija zahvaljujući vama. Hvala vam na istrajnosti.
“Nema dočeka dok se pravda ne dočeka”- studentskom tišinom na mostu Niš ušao u 2025.
Čitalac