
Antičke nekropole i praistorijsko naselje na Koridoru 10
Pošto će biti uništeno izgradnjom auto-puta, nalazište kod pirotskog sela Staničenje na istočnom kraku Koridora 10 više od mesec dana istražuju stručnjaci Arheološkog instituta iz Beograda.
Pošto će biti uništeno izgradnjom auto-puta, nalazište kod pirotskog sela Staničenje na istočnom kraku Koridora 10 više od mesec dana istražuju stručnjaci Arheološkog instituta iz Beograda.
Ranohrišćanska bazilika kod Bele Palanke koja se našla na trasi Koridora 10 doživela je sudbinu mnogih arheoloških nalazišta na jugu Srbije – zatrpana je i uništena kako bi se nastavila gradnja.
Bez obzira na apele stručnjaka i Srpske pravoslavne crkve da se ranohrišćanska bazilika kod Bele Palanke sačuva i da se ne dozvoli njeno uništavanje zbog izgradnje auto-puta, ona se zatrpava.
Zbog toga što niški Zavod, uprkos obavezi, nije pokrenuo postupak zakonske zaštite bazilike kod Bele Palanke, nije bilo drugih mogućnosti do da se dozvoli da auto-put pređe preko nje, kažu iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika.
I dok se, bez obzira na osude i apele stručne javnosti, nastavljaju pripreme za rušenje bazilike kod Bele Palanke na Koridoru 10, stručnjaci iz Francuske ističu da se u njihovoj zemlji zbog značajnih otkrića menjaju projekti.
Srpska pravoslavna crkva izrazila je duboku zabrinutost zbog odluke da se zbog izgradnje auto-puta zatrpa ranohrišćanska bazilika kod Bele Palanke, koja, kako ističu, svedoči o kontinuitetu hrišćanske vere na ovim prostorima.
Ističući da kulturno „blago Srbije ne treba zatrpavati i skrivati od očiju javnosti“, Srpsko arheološko društvo najoštrije protestuje zbog odluke da se ranohrišćanska bazilika kod Bele Palnke prekrije peskom i da preko nje pređe auto-put.
Zbog izgradnje dela Koridora 10 prema granici sa Bugarskom, bazilika iz ranohrišćanskog perioda otkrivena kod Bele Palanke neće biti samo zatrpana peskom, kako se tvrdi u javnosti, već će biti srušena, kaže Toni Čerškov iz niškog Zavoda za zaštitu spomenika.
Od 2. do 7. juna na Filozofskom fakultetu u Nišu, posetioci će imati prilike da pogledaju “EKOpolis fest” – festival ekološkog i arheološkog filma autora iz Srbije, ali i Austrije, Nemačke, Italije, Poljske i Australije.
Najnovija iskopavanja, koja su počela uporedo sa rekonstrukcijom parka kod Kalea, otkrivaju da rimski Tures – Pirot nije bio samo kula motrilja, već rimski logor pomoćne legijske jedinice i svojevrsni tržni centar na putu Via militaris.
Mozaik sa Hristovim monogramom, freske iz Vile sa peristilom, češalj od kosti, nakit i skulptura Venere otkrića su sa nalazišta Medijana koja su prvi put predstavljena javnosti kao deo stalne postavke arheološke sale niškog Narodnog muzeja.
Izmenjena i redizajnirana stalna postavka u Arheološkoj sali niškog muzeja biće prezentovana u sredu 1. aprila, na dan kada se navršavaju 82 godine od osnivanja Narodnog muzeja Niš.
Kosti mamuta duge nekoliko metara, pronađene u Blacu nakon odrona na imanju jedne porodice, stare su više miliona godina, ustanovili su stručnjaci iz Prirodnjačkog muzeja u Beogradu.
Zbog redizajniranja stalne postavke u arheološkoj sali niškog Narodnog muzeja, ovaj izložbeni prostor koja se nalazi u Ulici Nikole Pašića, od danas neće raditi.
U četvrtak, 9. oktobra, u čitaonici Narodne biblioteke ,,Stevan Sremac“ u Nišu otvorena je izložba ,,Svrljig i istočna Srbija kroz vekove“, koju je priredio Ogranak Francuskog instituta u Nišu.
U niškoj Narodnoj biblioteci „Stevan Sremac“ u četvrtak, 9. oktobra biće otvorena izložba “Svrljig i istočna Srbija kroz vekove, od Paleolita do danas“.
U okviru ovogodišnjih iskopavanja istraživana su ložišta kupatila koja se sastoje iz podnog grejanja i 2 manja prostora koja su služila kao kade, a otkriveno je i 5 natpisa koji svedoče veoma rano prisustvo vojske.
Ako sve bude kako je planirano niški Filozofski fakultet bi, u saradnji sa Univerzitetom iz Bordoa, trebalo da u Vranju do 2019. godine upiše prve studente na odeljenju za arheologiju.
Arheološka sezona radova odvijaće se ovog leta na 2 lokaliteta u Pčinjskom okrugu. Od 30. juna nastavljeni su radovi na Kale Krševici kod Bujanovca, a od 15. jula i na lokalitetu Utrine u selu Srednji Del.
Neolitsko nalazište Pločnik kod Prokuplja gde je začeta Vinčanska kultura zvanično je po prvi put otvoreno za turiste koji obilaskom mogu da uživaju u prikazu života iz doba neolita,