
Prvi telegram u Srbiji poslat iz Aleksinca
Nema među aleksinačkim življem onih koji pamte prvu poštu u gradu, ali to ih ne sprečava da s ponosom govore o tome da je prvi srpski telegram poslat za Beograd pre 160 godina upravo iz njihovog grada.

Nema među aleksinačkim življem onih koji pamte prvu poštu u gradu, ali to ih ne sprečava da s ponosom govore o tome da je prvi srpski telegram poslat za Beograd pre 160 godina upravo iz njihovog grada.

Po sada već istorijski utvrđenim činjenicama, Gavrilo Princip se sa ostalim Mladobosancima u Kazanđolu, klisuri Vranjske reke, obučavao rukovanju bombom, kamom i pištoljem, iz koga su u Sarajevu ispaljena smrtonosna dva metka.

Fotografije, pisma, dopise, dokumenta i stare umetnine iz perioda Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, u doba vladavine kralja Petra I Karađorđevića, pod svojim krovom čuva porodica Didić iz Sokobanje.

Iza srušenih zidova nekadašnje Aleksinačke pivare krije se gotovo dva veka stara priča o prvom industrijalcu na jugu Srbije Jovanu Apelu.

Najveće bogatstvo Sokobanje jesu mineralne vode otkrivene još u doba Rimljana na kojima danas počiva gotovo celokupan razvoj ovdašnjeg zdravstvenog turizma.

Za stolovima kafana u Aleksincu mogu se još čuti priče o tome kako su se u nekadašnjim krčmama i bifeima, kojih je sredinom 19. veka u ovoj varošici bilo čak 36, uz čašu vina ili rakije kovali ustanički planovi i pomerale državne granice.

Prva asocijacija na Babušnicu, svakako je vurda, mlečni specijalitet po kojem je ova opština postala poznata širom zemlje i sveta. Mnogi ovaj proizvod nazivaju otkrićem veka, s obzirom da se za njegovo postojanje, van granica pirotskog kraja, zna tek od nedavno.

Da zidovi mogu da pričaju, Prokupački bi ispričali onu o mladosti i druženju koje je počelo 2010. godine i traje do danas. Prvi mural koji je te godine naslikao Miloš Kostić, preko puta svoje zgrade u Sokićevom bulevaru, bio je početak preobražaja Prokuplja u grad murala.

Nekada pod kaldrmom, a sada prepoznatljivim mermerom, sokobanjska promenada je vekovima unazad bila centar zbivanja, oduvek je predstavljala srce sokobanjskog turizma, a banjski radio imao je i emisiju sa tim imenom.

Polovinu bokserske reprezentacije u bivšoj Jugoslaviji činili su Prokupčani, a da je ovaj sport u njihovoj krvi govori činjenica da se Prokuplje i danas prepoznaje kao mesto koje je dalo najveće šampione.

Brojne staklene i bronzane posude, žetoni za igru i druga otkrića sa antičkog lokaliteta Timicum Maius kraj Svrljiga materijal su za jedan moderan muzej, dok objekti, terme i trg mogu biti arheološki park, pa će Opština konkurisati projektom za njihovu izgradnju.

U Niš je iz Teksasa stigao pre samo godinu dana, a već je uspeo da osvoji peticu na lotou, pronađe nagradu u sladoledu i osvoji putovanje. Amerikanca Dejvida Berlouza bi od novembra trebalo da sačeka i radno mesto u Nišu.

Do podataka da Prokuplje po imenu ima brata blizanca u Turskoj, da je u njemu imala kuću tetka Ruđera Boškovića i drugih zanimljivosti došao je 29-godišnji doktor medicine Stevan Perović koji proučava istoriju svog grada.

Dovitljiv, sposoban i pismen, Hrista Jovanović iz Pirota je, prema predanju, bio toliko dobar trgovac da je isto maslo Turcima prodavao dva puta. Zahvaljujući bogatstvu koje je stekao, budućim generacijama ostavio je jednu od najraskošnijih kuća XIX veka.

Sveže mleko ovaca i krava sa staroplaninskih pašnjaka, ručno mešenje, polugodišnje zrenje, nijedan dodatak osim soli i vekovima stara receptura ono je što ukus pirotskog kačkavalja izdvaja i među najkvalitetnijim sirevima na svetu.

Prema tajni koju su bake mladim tkaljama prenosile tek u starosti, pirotski ćilim pet vekova odoleva vremenu i nosi simbole koji, kažu predanja i legende, imaju moć da otklone negativnu energiju, sačuvaju porodičnu slogu i zaštite vlasnika.

Kako je nastala freska mladog Isusa bez kose oslikana na jednoj od stena pećinske crkve u staroplaninskom selu Rsovci i dalje nema preciznih podataka. Dok sve više turista obilazi ovu svetinju, stručna javnost i dalje debatuje.

One koji su do raspada Jugoslavije “visili” u Dušanovoj ulici, stajali među hiljadama ljudi na svirkama „Orgazma“, “EKV”-a i “Galije” i bili deo okupljanja mladih iz svih republika, na to vreme podsetiće ponovno zatvaranje ove ulice u subotu 6. juna.

Trenutak kada treba da zabeležite sletanje aviona koji preleće iznad ili pored vas diže adrenalin i ostavlja neopisiv osećaj, ističu niški srednjoškolci, jedni od malobrojnih avio-spotera u svom gradu.

Na današnji dan 1935. godine prva nacionalna avio-kompanija „Aeroput“ uvrstila je i Niš u svoj red letanja, i to na međunarodnoj liniji koja je povezivala Srbiju, Makedoniju i Grčku.