
Otkriven spomenik glumici Zlati Petković u Svrljigu
U gradskom parku u Svrljigu otkriven je spomenik poznatoj jugoslovenskoj glumici Zlati Petković. Uz prisustvo velikog broja Svrljižana spomenik su otkrili Zlatini sinovi Gvozden i Andrej.

U gradskom parku u Svrljigu otkriven je spomenik poznatoj jugoslovenskoj glumici Zlati Petković. Uz prisustvo velikog broja Svrljižana spomenik su otkrili Zlatini sinovi Gvozden i Andrej.

Na dan kada se obeležava 210 godina od bitke na Čegru u Prvom srpskom ustanku, bista Stevanu Sinđeliću u niškom naselju Donja Vrežina, čuvenog po tome što je u bici podigao u vazduh šanac pun Turaka, i dalje je zapuštena i neugledna.

Nagrada koja nosi ime jednog od najplodonosnijih srpskih arhitekata-konzervatora Aleksandra Radovića, a koja se dodeljuje mladim stručnjacima, uručena je Nišlijki Aleksandri Mirić.

Nakon što je uvrštena u listu „Milestone“ kao objekat od opšteg značaja za razvoj i istoriju elektrotehnike u svetu, hidroelektranu “Vučje” niški Zavod za zaštitu spomenika evidentirao je kao dobro koje uživa prethodnu zaštitu.

“Zadužbina Đoke Jovanovića”, koja se nalazi u Voždovoj ulici i predstavlja nepokretno kulturno dobro, biće “osvežena” novom fasadom, osvetljenjem, a biće joj obnovljeni krov i stolarija. U toku je javna nabavka izbor izvođača koji će raditi na ovom objektu, kao i na novom delu Narodne biblioteke “Stevan Sremac”, dok je za narednu godinu, kažu u Kancelariji za lokalni ekonomski razvoj, plan da se urede fasade Gradske kuće i Spomen-kompleksa Ćele-kula.

Spomenik palim borcima u Drugom svetskom ratu i spomen-ploča na Domu kulture u Vučju oštećeni su početkom avgusta. Šteta se procenjuje na oko 200.000 dinara, a leskovačka policija podnela je krivičnu prijavu protiv muškarca iz tog kraja.

Vizantijska bazilika sa grobnicama u niškom naselju Jagodin-mala, koja datira iz 5. veka i koja je tada bila kultno versko mesto, iako ima status kulturnog dobra od izuzetnog značaja, nije zaštićena i poštovana jer pojedini građani u nju godinama unazad bacaju đubre. U Zavodu za zaštitu spomenika Niš kažu da su ukazali na problem gradskom Sekretarijatu za kulturu, ali tamo nismo dobili odgovore šta će oni preduzeti.

Titulu Evropske prestonice kulture Niš bi mogao da ponese, kaže arhitekta-konzervator Aleksandra Mirić, a osim što bi profitirao, smatra ona, ako bi se ugledao na Marsej u Francuskoj i “pametno” potrošio novac, mogao bi da unapredi i obogati svoju kulturnu ponudu na duže staze.

Od Tvrđave, preko spomenika Milanu Obrenoviću i oslobodiocima Niša, pa do Oficirskog doma i Gradske kuće, zainteresovani će imati prilike da prošetaju u utorak, 24. aprila, i da za ove znamenitosti dobiju objašnjenja arhitekte i istoričara.

Za razliku od one na Čegru i u Ćele-kuli, bista slavnog srpskog vojskovođe Stevana Sinđelića u naselju Donja Vrežina, čuvenog po tome što je u bici kod Niša pucao u burad punu baruta da bi pobio što više Turaka, zapuštena je i neugledna. Čitalac koji je Južnim vestima ukazao na ovaj problem kaže da je bista već neko vreme u ovakvom stanju.

Kopitareva ulica u kojoj građani uskoro neće gaziti samo kocku, već i granitne ploče, nije pod zaštitom države kao i pojedine ulice u ovom delu Niša. Iako je 1991. godine, tadašnji izvršni savet Skupštine Opštine Niš, proglasio pojedine ulice u centru grada za zaštićenu kulturno-istorijsku celinu, Kazandžijsko sokače nije među njima.

Novoformirani gradski Savet za kulturno stvaralaštvo, na čelu sa arhitektom i humanitarcem Hadži Ivanom Redijem, predložiće da se sledeće godine, kada se obeležava 140 slobodnog Niša, podigne spomenik kralju Milanu Obrenoviću. Savet će, na inicijativu roditelja ubijenog Vuka Stoiljkovića, predložiti i da Niš dobije obeležje protiv nasilja.

Skoro 4 godine od kako je zatvorena i već neko vreme propada, iako je zaštićeni spomenik kulture u Nišu iz perioda vladavine Turaka – “Kuća Stambolijskih” u kojoj se nalazila kafana “Sinđelić” ponovo će, čini se, početi novi život.

Nakon što je sud odlučio da vranjska Književna zajednica ne može više da koristi Pribojčićevu kuću u kojoj je bila smeštena 18 godina, počelo je prinudno iseljenje kako bi kuća koja važi za spomenik kulture bila vraćena Gradu.